Roman o životu Ksenije Atanasijević
Ксенија Атанасијевић (Фото Википедија), Насловна страна књиге
„Elegija o beloj devojčici” Zorana Penevskog, roman je o Kseniji Atanasijević (1894–1981), prvoj ženi doktoru nauka i prvoj ženi docentu u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i njenom životu, u formi fragmenata, po uzoru na njeno najpoznatije delo „Filozofski fragmenti”.
Ova priča o trijumfu misli u haosu postojanja i o pobedi istrajnosti u svetu punom nepravdi, umetnički uspešno nadograđuje puku biografiju značajne ličnosti nepokolebljivih moralnih načela. Uz vešto utkane istorijske ličnosti, izuzetne opservacije Ksenije Atanasijević o svom vremenu i čovekovoj egzistenciji, roman briše granice između njenog filozofskog svetonazora i autorskog teksta, pružajući čitaocu jedinstvenu priliku da se uživi u svet njenih ideja. Pritom, suptilni paralelizmi sa današnjim stanjem duhova kod nas potvrđuju da je i žensko pitanje ovde aktuelno kao i pre jednog stoleća.
„’Elegija o beloj devojčici’ priča je o sudbini intelektualke u našoj sredini, a pod intelektualkom podrazumevam misleće biće koje ne pripada nijednom ideološkom krugu, ni palanačkom, ni kleronacionalnom miljeu, već je ličnost koja određuje samu sebe svojom etičkom suštinom. Priča o Kseniji Atanasijević i dalje je aktuelna, nažalost, i kao svedočanstvo o borbi za ženska prava i moralnoj istrajnosti koju društvo najčešće gura u zaborav. Ne manje važno bilo mi je da istaknem da se kod istinskih stvaralaca u njihovom delu vidi i sama njihova sudbina, kao i potreba za poznavanjem filozofije, jezika i muzike, što su takođe kriterijumi za pravog intelektualca”, kaže autor Zoran Penevski.
Rastko i Nadežda Petrović, Uroš Predić, Dimitrije Mitrinović, Branislav Petronijević, Dušan Nedeljković, masoni, čaršija, Geca Kon i mnogi drugi stvarni likovi, kao i temeljan piščev uvid u Ksenijina dela, čine ovu „elegiju” uverljivom i doprinose osvetljavanju sudbine značajne a neshvaćene žene koja je išla ispred svoga vremena.