Kako broj prijatelja utiče na mentalno zdravlje mladih

Katarina Đorđević

05. 06. 2023. 16:04

(Фото С. Димитријевић)

Ako su prijatelji „vrhunsko božanstvo”, a vaga i ogledalo najveći neprijatelji generacije na raskršću detinjstva i mladosti, onda su „Tiktok” i „Instagram” „strašni sud” od čije presude najviše strepe savremeni tinejdžeri, pokazalo je istraživanje dr Jovane Trbojević Jocić, psihologa i profesora Univerziteta u Kragujevcu, koje je prezentovano na 71. Kongresu psihologa Srbije. Studija koja je sprovedena na reprezentativnom uzorku od 1.576 maturanata gimnazija i srednjih stručnih škola na teritoriji Vojvodine, prosečne starosti 19 godina, takođe je pokazala da 37 odsto njih ima više bliskih prijatelja, a da skoro polovina ima tek nekoliko bliskih drugara. Sedam odsto njih kaže da ima samo jednog bliskog prijatelja, a dva odsto priznaje da nema druga svog.

– Adolescencija je jedan od najburnijih perioda u životu mlade osobe, kada se ona bori sa spoznajom sebe i ima razvojni zadatak da odgovori na pitanja – ko sam, šta sam i šta želim u životu. Istovremeno, adolescenti imaju snažnu potrebu da budu prihvaćeni u grupi vršnjaka, kako realnih, tako i virtuelnih. S obzirom na to da je sadašnja generacija adolescenata rođena u svetu društvenih mreža, dešavanja u onlajn realnosti često su podjednako važna kao i socijalne relacije u fizičkom svetu. Zbog toga je cilj ovog istraživanja bio da identifikujemo uticaj vršnjaka na mentalno zdravlje – objasnila je dr Jovana Trbojević.

Rezultati su, kako je napomenula, potvrdili ono što je vekovima poznato o tinejdžerima – da broj prijatelja ima snažan uticaj na psihičko blagostanje mladih.

– Ako imaju manje prijatelja, veća je verovatnoća da će imati povišene vrednosti anksioznosti i depresivnosti, kao i da će imati neke psihosomatske probleme. Osim pesimističnijeg odnosa prema svetu, tinejdžeri sa manjkom prijatelja imaju i viši stepen percipiranog stresa i češće se osećaju kao da su sami na svetu – istakla je dr Jovana Trbojević.

Osim uspostavljanja stabilnih socijalnih i prijateljskih odnosa, tinejdžeri moraju da formiraju telesni identitet i budu zadovoljni „dvojnikom” u ogledalu. Nažalost, život u svetu socijalnih mreža, u kome su stalno izloženi kritici od strane poznatih i nepoznatih „prijatelja” i pratilaca, ima svoju cenu. A ta cena neretko je urušavanje samopoštovanja – često je dovoljan samo jedan negativan komentar o „klempavom” uvetu pa da devojčica nikad više ne skupi kosu u konjski rep. Još je poraznije da se nezadovoljstvo sopstvenim izgledom sreće na sve nižem uzrastu, pa više ne predstavlja iznenađenje kada devetogodišnja devojčica izjavi da je „debela”.

– Ako se ima na umu da je zadovoljstvo sopstvenim izgledom najvažniji faktor zadovoljstva sobom u tinejdžerskom periodu, onda je jasno koliko mlade boli ideja da imaju prevelik nos ili preširoke kukove. Što su stariji, adolescenti su manje zadovoljni izgledom – iako su devojke u proseku nezadovoljnije svojim telom, pate i dečaci, ali oni o tome ne govore glasno. Iako imaju svest o tome koliko reči bole, adolescenti umeju da budu veoma surovi jedni prema drugima, naročito na socijalnim mrežama, gde često kriju svoj pravi identitet. Zbog toga su i kritike koje upućuju jedni drugima veoma povređujuće. Čak iako nisu u formi eksplicitnih primedbi, kritike su obavijene u formu implicitnih imperativa „Ovako treba da izgledaš”, „To je zabranjeno ili nepoželjno”, „Tako treba da se ponašaš”... Treba imati na umu da su ovi tinejdžeri skoro dve godine bili u socijalnom karantinu zbog pandemije virusa korona, što ih je još više vezalo za društvene mreže i učinilo osetljivijim za dešavanja u tom svetu – zaključila je dr Jovana Trbojević.