Srbi i dalje ispred opštinske zgrade u Leposaviću
(Фото /EPA-EFE/ G.L.)
Srbi su se i juče ujutro okupili oko opštinske zgrade u Leposaviću da bi izrazili protest zbog prisustva novih albanskih gradonačelnika u sedištima opština na severu Kosova i Metohije i prisustva tzv. kosovske specijalne policije.
Noć u Leposaviću je protekla mirno, a kod sedišta opštine su i dalje vojnici Kfora dok se gradonačelnik Ljuljzim Hetemi, čiji su izbor Srbi bojkotovali, nalazi u samoj zgradi. Vozila specijalnih policijskih jedinica su iza zgrade, javio je juče Tanjug.
Do protesta na severu pokrajine došlo je nakon što je tzv. kosovska policija u petak 26. maja nasilno uvela u zgrade opština albanske gradonačelnike izabrane na izborima koje su Srbi bojkotovali. U ponedeljak 29. maja je, tokom protesta u Zvečanu, došlo do sukoba između specijalaca kosovske policije i pripadnika Kfora sa građanima Srbima. Tom prilikom povređeno više od 50 Srba i preko 20 pripadnika međunarodne mirovne misije.
Srbi koji su proteklih dana mirno protestovali u Zvečanu, Zubinom Potoku i Leposaviću zahtevaju da specijalne jedinice tzv. kosovske policije napuste sve četiri opštine i da albanski gradonačelnici ne ulaze u zgrade opština.
Podsetimo, ministar infrastrukture privremenih prištinskih institucija Liburn Aliju zaustavljen je preksinoć u pokušaju da poseti zgradu opštine u Leposaviću, gde je planirao da se sastane sa gradonačelnikom Hetemijem. Kako su preneli mediji, komandant Kfora nije pustio Alijua da uđe u zgradu opštine kako bi izbegao moguće napetosti sa okupljenim demonstrantima.
Politički analitičar Miloš Laban izrazio je juče uverenje da Kfor neće pustiti nikoga da uđe u zgrade opština na severu Kosova i Metohije, dok ne dođu legalni i legitimni predstavnici koje izabere srpska većina. „Druga opcija je najava od nekih drugih predstavnika sa zapada da će, ako se to ne desi, Kfor direktno preuzeti upravu na severu KiM, čime bi se situacija vratila u vreme iz Kumanovskog sporazuma, što znači da nema nikakve države Kosovo ni njihovih ministara”, izjavio je Laban za Tanjug.
Kako je podsetio, specijalne jedinice tzv. kosovske policije, čije povlačenje sa severa KiM traže Srbi, nemaju nikakav pravni status i formirane su mimo onoga što je potpisano u Briselu. Prema njegovim rečima, suština Briselskih sporazuma je da Srbi uđu u sistem dok ne dođe do formiranja ZSO. Vojnici američkog Kfora, koji obezbeđuju prilaz sedištu opštine, u potpunosti su uklonili žilet-žicu koju su postavili pre desetak dana. Ispred sedišta te najsevernije opštine na Kosovu i Metohiji ipak je ostala metalna ograda na koju su lokalni Srbi postavili srpske zastave.
Petković: Kurtija treba da inspiriše Rezolucija 1244, a ne Prizrenska liga
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković poručio je juče da se, dok se premijer privremenih prištinskih institucija Albin Kurti obeležavajući godišnjicu Prizrenske lige „snuje velikoalbanske snove”, Srbi sećaju da je na današnji dan doneta Rezolucija 1244 Saveta bezbednosti UN.
Kurti je juče u Prizrenu, povodom 145. godišnjice osnivanja Prizrenske lige izjavio da će „očuvati njene tekovine” i da „sadašnji lideri Albanaca treba da prate filozofiju Prizrenske lige”.
„Rezolucija 1244 jeste obavezujući međunarodno-pravni dokument koji se tiče Kosova i Metohije i, ako je već ljubitelj godišnjica i istorije, Kurti ne treba da se vraća u davnu prošlost, već inspiraciju i osnov za političko delovanje treba da traži upravo u tom dokumentu Saveta bezbednosti UN”, istakao je Petković u saopštenju.
Naveo je da nema Srbina koji Kurtija neće podsetiti da je Prizren, davno pre nego što se u njemu pre 145 godina okupila grupa otomanskih lojalista kako bi osnovala Prizrensku ligu – bio prestonica srpskih careva.
Istakao je i da se Kurti, pozivajući se na „filozofiju Prizrenske lige”, poziva i na njen antisrpski i antislovenski karakter, i „nastoji da pruži istorijski alibi svojoj današnjoj agresivnoj šovinističkoj politici”.