Ho­će li austra­lij­ski ustav pri­zna­ti Abo­ri­dži­ne

14. 06. 2023. 22:29

Або­ри­џи­ни на про­те­сту то­ком обе­ле­жа­ва­ња Да­на Аустра­ли­је у Бри­збеј­ну ( Фото/ EPA–EFE/ Jono Searle)

Spe­ci­jal­no za „Po­li­ti­ku

Mel­burn – Naj­no­vi­ja is­tra­ži­va­nja jav­nog mnje­nja u Austra­li­ji po­ka­za­la su da ma­nje od po­lo­vi­ne svih austra­lij­skih bi­ra­ča po­dr­ža­va pred­log da se u Ustav uklju­či sa­ve­to­dav­no te­lo sa­sta­vlje­no od Pr­vih na­ro­da Austra­li­je. Pre­ma is­tra­ži­va­nju „Njuz­po­la” ob­ja­vlje­nom u austra­lij­skim me­di­ji­ma pro­šle ne­de­lje, oko 46 od­sto an­ke­ti­ra­nih gla­sa­lo bi za osni­va­nje no­vog sa­ve­to­dav­nog te­la, na­zva­nog „Glas pri par­la­men­tu”, dok bi 43 od­sto gla­sa­lo pro­tiv, a 11 od­sto iz­ja­vi­lo je da ne zna­ju ili da su neo­d­luč­ni.

Ovo je pr­vo is­pi­ti­va­nje jav­nog mnje­nja o tač­nom pi­ta­nju ko­je će gla­sa­či­ma bi­ti po­sta­vlje­no na re­fe­ren­du­mu ko­ji bi tre­ba­lo da bu­de odr­žan iz­me­đu ok­to­bra i de­cem­bra. An­ke­ta je spro­ve­de­na sa­mo ne­ko­li­ko da­na na­kon što je pred­log za­ko­na o odr­ža­va­nju re­fe­ren­du­ma i iz­me­na­ma Usta­va, ko­ji omo­gu­ća­va da se us­po­sta­vi Glas autoh­to­nih na­ro­da pri par­la­men­tu, usvo­jen u Pred­stav­nič­kom do­mu austra­lij­skog par­la­men­ta. Sa­da pre­la­zi u Se­nat, gde će bi­ti usvo­jen to­kom jun­skog za­se­da­nja, na­kon če­ga bi tre­ba­lo da se od­re­di i ta­čan da­tum odr­ža­va­nja re­fe­ren­du­ma.

Pri­li­kom iz­gla­sa­va­nja pred­lo­ga, mi­ni­star­ka za autoh­to­ne na­ro­de Lin­da Bar­ni iz­ja­vi­la je da će „Glas pri par­la­men­tu” na­pra­vi­ti prak­tič­nu raz­li­ku u ži­vo­ti­ma sta­ro­se­de­la­ca i do­ve­sti do nji­ho­vog ko­nač­nog pri­zna­va­nja u austra­lij­skom usta­vu.

„Na ho­ri­zon­tu mo­že­mo da vi­di­mo naš cilj. Gla­sa­nje ’za’ na re­fe­ren­du­mu po­kre­nu­će Austra­li­ju na­pred za sve nje­ne sta­nov­ni­ke. Bi­će to no­vo po­gla­vlje na­še ze­mlje i ne mo­gu da opi­šem ko­li­ko će zna­čaj­nu i prak­tič­nu raz­li­ku ’Glas’ na­pra­vi­ti”, re­kla je mi­ni­star­ka.

Abo­ri­dži­ni i sta­nov­ni­ci ostr­va To­re­so­vog mo­re­u­za su autoh­to­ni na­ro­di Austra­li­je, ko­ji či­ne oko 3,2 od­sto od go­to­vo 26 mi­li­o­na sta­nov­ni­ka Austra­li­je. „Glas pri par­la­men­tu” do­neo bi ustav­no pri­zna­va­nje ovih drev­nih na­ro­da, ko­ji ži­ve na kon­ti­nen­tu 60.000 go­di­na, nji­ho­vog gla­sa i ulo­ge u austra­lij­skoj de­mo­kra­ti­ji.

U pret­hod­nom pe­ri­o­du po­ka­za­lo se, ta­ko­đe, da su re­ak­ci­je vla­de, opo­zi­ci­je i broj­nih mi­grant­skih za­jed­ni­ca i or­ga­ni­za­ci­ja kad je reč o re­fe­ren­du­mu raz­li­či­te. S jed­ne stra­ne, po­red vla­de pre­mi­je­ra En­to­ni­ja Al­ba­ne­zea, po­dr­ža­va­ju ga broj­ne za­jed­ni­ce i or­ga­ni­za­ci­je unu­tar Austra­li­je te su sto­ga iz­da­le re­zo­lu­ci­ju ko­jom po­zi­va­ju sve Austra­li­jan­ce na sa­rad­nju, ka­ko bi se osi­gu­rao uspeh re­fe­ren­du­ma.

S dru­ge stra­ne, li­der opo­zi­ci­je Pi­ter Da­ton se pro­ti­vi iz­me­ni Usta­va. On je pro­šle sed­mi­ce iz­ja­vio da gla­sa­nje„za” pred­sta­vlja ri­zik za ono što on na­zi­va po­nov­nom ra­snom po­de­lom ze­mlje. Ujed­no je op­tu­žio pre­mi­je­ra Al­ba­ne­zea za pro­ziv­ke zbog de­ba­te o re­fe­ren­du­mu, po­ru­čiv­ši da Austra­li­jan­ci ko­ji se pro­ti­ve gla­su pr­vih na­ro­da pri par­la­men­tu ni­su ra­si­sti.

Da­to­no­vo mi­šlje­nje de­le broj­ne mi­grant­ske gru­pe i kul­tur­ne gru­pe ko­je se ta­ko­đe pro­ti­ve ovim ustav­nim pro­me­na­ma. Dže­mal Da­ud je po­kre­nuo gru­pu „Mul­ti­kul­tu­ral­ni gla­so­vi pro­tiv gla­sa”. On po­dr­ža­va ustav­no pri­zna­nje autoh­to­nih na­ro­da, ali ka­že da bi „Glas” tre­ba­lo da bu­de za­ko­no­dav­no te­lo, a ne da bu­de sa­dr­ža­no u Usta­vu. On ve­ru­je da bi Glas” mo­gao da se me­ša u sva­ku od­lu­ku vla­de ako se une­se u Ustav, iako i pre­mi­jer i li­de­ri autoh­to­nih na­ro­da uve­ra­va­ju da se to ne­će de­si­ti. Isto ta­ko sma­tra da bi pro­me­na Usta­va mo­gla da otvo­ri mo­guć­nost za zlo­u­po­tre­bu od ne­ke od bu­du­ćih vla­da i da bi, uko­li­ko re­fe­ren­dum bu­de uspe­šan, i dru­ge ma­njin­ske gru­pe mo­gle da se po­zo­vu na to i za­tra­že for­mi­ra­nje svo­jih sa­ve­to­dav­nih te­la.

Ve­o­ma je in­te­re­sant­no da se port­pa­rol sa­ve­zne opo­zi­ci­je za pi­ta­nja sta­ro­se­de­lač­kog sta­nov­ni­štva Dža­sin­da Prajs, ko­ja je i sa­ma iz re­do­va Pr­vih na­ro­da Austra­li­je, pro­ti­viGla­su” s ob­ja­šnje­njem da se još ne zna do­volj­no o de­ta­lji­ma pred­lo­ga.

„Za­što bi austra­lij­ski na­rod ve­ro­vao u tro­jan­skog ko­nja? Za­što bi austra­lij­ski na­rod že­leo da pot­pi­še blan­ko ček? Mi se ne ba­vi­mo sa­mo ži­vo­ti­ma na­ših naj­mar­gi­na­li­zo­va­ni­jih, autoh­to­nih Austra­li­ja­na­ca, već se ba­vi­mo ži­vo­ti­ma svih Austra­li­ja­na­ca”, re­kla je Praj­so­va.

Ka­ko god, po­dr­ška kam­pa­nji je po­sled­njih ne­de­lja opa­la i taj trend se na­sta­vlja. Pre­ma naj­no­vi­jim po­da­ci­ma ko­je je po­čet­kom ove ne­de­lje ob­ja­vio „Ri­zolv stra­te­džik pol”, po­dr­ška gla­su je pr­vi put pa­la is­pod ve­ći­ne, sa 53 na 49 od­sto. Da bi re­fe­ren­dum us­peo po­treb­no je da se po­zi­tiv­no iz­ja­sni ve­ći­na gla­sa­ča u ve­ći­ni dr­ža­va i te­ri­to­ri­ja Austra­li­je.