Hoće li australijski ustav priznati Aboridžine
Абориџини на протесту током обележавања Дана Аустралије у Бризбејну ( Фото/ EPA–EFE/ Jono Searle)
Specijalno za „Politiku”
Melburn – Najnovija istraživanja javnog mnjenja u Australiji pokazala su da manje od polovine svih australijskih birača podržava predlog da se u Ustav uključi savetodavno telo sastavljeno od Prvih naroda Australije. Prema istraživanju „Njuzpola” objavljenom u australijskim medijima prošle nedelje, oko 46 odsto anketiranih glasalo bi za osnivanje novog savetodavnog tela, nazvanog „Glas pri parlamentu”, dok bi 43 odsto glasalo protiv, a 11 odsto izjavilo je da ne znaju ili da su neodlučni.
Ovo je prvo ispitivanje javnog mnjenja o tačnom pitanju koje će glasačima biti postavljeno na referendumu koji bi trebalo da bude održan između oktobra i decembra. Anketa je sprovedena samo nekoliko dana nakon što je predlog zakona o održavanju referenduma i izmenama Ustava, koji omogućava da se uspostavi Glas autohtonih naroda pri parlamentu, usvojen u Predstavničkom domu australijskog parlamenta. Sada prelazi u Senat, gde će biti usvojen tokom junskog zasedanja, nakon čega bi trebalo da se odredi i tačan datum održavanja referenduma.
Prilikom izglasavanja predloga, ministarka za autohtone narode Linda Barni izjavila je da će „Glas pri parlamentu” napraviti praktičnu razliku u životima starosedelaca i dovesti do njihovog konačnog priznavanja u australijskom ustavu.
„Na horizontu možemo da vidimo naš cilj. Glasanje ’za’ na referendumu pokrenuće Australiju napred za sve njene stanovnike. Biće to novo poglavlje naše zemlje i ne mogu da opišem koliko će značajnu i praktičnu razliku ’Glas’ napraviti”, rekla je ministarka.
Aboridžini i stanovnici ostrva Toresovog moreuza su autohtoni narodi Australije, koji čine oko 3,2 odsto od gotovo 26 miliona stanovnika Australije. „Glas pri parlamentu” doneo bi ustavno priznavanje ovih drevnih naroda, koji žive na kontinentu 60.000 godina, njihovog glasa i uloge u australijskoj demokratiji.
U prethodnom periodu pokazalo se, takođe, da su reakcije vlade, opozicije i brojnih migrantskih zajednica i organizacija kad je reč o referendumu različite. S jedne strane, pored vlade premijera Entonija Albanezea, podržavaju ga brojne zajednice i organizacije unutar Australije te su stoga izdale rezoluciju kojom pozivaju sve Australijance na saradnju, kako bi se osigurao uspeh referenduma.
S druge strane, lider opozicije Piter Daton se protivi izmeni Ustava. On je prošle sedmice izjavio da glasanje„za” predstavlja rizik za ono što on naziva ponovnom rasnom podelom zemlje. Ujedno je optužio premijera Albanezea za prozivke zbog debate o referendumu, poručivši da Australijanci koji se protive glasu prvih naroda pri parlamentu nisu rasisti.
Datonovo mišljenje dele brojne migrantske grupe i kulturne grupe koje se takođe protive ovim ustavnim promenama. Džemal Daud je pokrenuo grupu „Multikulturalni glasovi protiv glasa”. On podržava ustavno priznanje autohtonih naroda, ali kaže da bi „Glas” trebalo da bude zakonodavno telo, a ne da bude sadržano u Ustavu. On veruje da bi Glas” mogao da se meša u svaku odluku vlade ako se unese u Ustav, iako i premijer i lideri autohtonih naroda uveravaju da se to neće desiti. Isto tako smatra da bi promena Ustava mogla da otvori mogućnost za zloupotrebu od neke od budućih vlada i da bi, ukoliko referendum bude uspešan, i druge manjinske grupe mogle da se pozovu na to i zatraže formiranje svojih savetodavnih tela.
Veoma je interesantno da se portparol savezne opozicije za pitanja starosedelačkog stanovništva Džasinda Prajs, koja je i sama iz redova Prvih naroda Australije, protiviGlasu” s objašnjenjem da se još ne zna dovoljno o detaljima predloga.
„Zašto bi australijski narod verovao u trojanskog konja? Zašto bi australijski narod želeo da potpiše blanko ček? Mi se ne bavimo samo životima naših najmarginalizovanijih, autohtonih Australijanaca, već se bavimo životima svih Australijanaca”, rekla je Prajsova.
Kako god, podrška kampanji je poslednjih nedelja opala i taj trend se nastavlja. Prema najnovijim podacima koje je početkom ove nedelje objavio „Rizolv stratedžik pol”, podrška glasu je prvi put pala ispod većine, sa 53 na 49 odsto. Da bi referendum uspeo potrebno je da se pozitivno izjasni većina glasača u većini država i teritorija Australije.