JDP osvojio i Barselonu
Српски глумци на сцени Националног театра Каталоније (Фото:: Б. Г. Т.)
Od našeg specijalnog izveštača
Barselona – Glumci su poput velikog Molijera, umirali na pozornici i na njihova mesta dolazili su drugi glumci i glumice, u beskrajnom nizu ljubavnih iskaza. Tako smo mogli da vidimo kako se menja moda, i naročito, ideal ljubavi.
Da pozorišni jezik ne poznaje granice potvrdilo je preksinoć Jugoslovensko dramsko pozorište gostujući u Barseloni, a ovim rečima glumica Nataša Tapušković uvodila je špansku publiku u magiju teatra.
Španska premijera predstave „Vatre” Marije Velasko, nastala na osnovu istoimene proze Margerit Jursenar, u režiji Karme Portačeli, izvedena je na sceni Nacionalnog teatra Katalonije u Barseloni uz dugi aplauz i uzvike „ola”.
Predstava „Vatre”, svojevrsni filozofsko-teatrski esej o ljubavi, koprodukcija je JDP-a i njihovih španskih kolega, kao deo šireg evropskog projekta Unije teatara Evrope „Katastrofa”. Tako se prvi put u pozorištu u Barseloni čuo srpski jezik, čudesnom gradu na obalama Mediteranskog mora, okruženom planinskim vencem Sijera de Koljserola, u kojem je živeo arhitekta Antoni Gaudi koji je iza sebe ostavio katedralu Sagrada familija (Sveta porodica), koja se još uvek gradi.
Sam susret sa zdanjem Nacionalnog teatra Katalonije budi posebnu emociju. Dizajniran kao drevni grčki hram katalonskog postmodernog arhitekte Rikarda Bofila, kulturni je simbol Barselone. U sali „Petita” jednoj od tri koliko ima ova moćna teatarska kuća, JDP je širio svoju kulturnu misiju, predvođen Tamarom Vučković Manojlović, direktorkom, i glumcima Slobodom Mićalović, Natašom Tapušković, Milenom Vasić, Nikolom Rakočevićem, Ivom Manojlović, Damjanom Kecojevićem i glumcima iz Nacionalnog teatra iz Barselone: Rosom Renom i Kivani Menolašina Hulijanom. Ujedinjeni simbolima teatra pričali su večnu priču sedam najznačajnijih antičkih ženskih likova prevodeći je na intimnu ravan savremenog doba. Ova suptilna mitološka „oda” oslanja se na Homerovu „Odiseju” i dela Euripida, ali i lucidnog Lorku, Bernharda... Priča prati dijalog između grčke pesnikinje Sapfo i Jursenar, koja je pomoć za svoju intimnu dramu tražila u svetu mitologije. Otuda ovde Fedra, Ahil, Magdalena, Antigona, Venera, Hipolit, Klitemnestra...
– Jako je važno da se na ovoj sceni prvi put čuje srpski jezik. Beogradski glumci su sjajni, ovo je za mene divno iskustvo. Bilo mi je važno da publika shvati šta su hteli da kažu. Značajno je i da se katalonski jezik čuje u Srbiji – kazala je za „Politiku” Karma Portačeli, koja je uoči katalonske premijere imala zgusnut raspored obaveza. Najpre je sa beogradskim glumcima imala dvočasovnu probu, zatim radni sastanak na kojem im je davala poslednje sugestije. U sali „Petita” Karma Portačeli sedela je u šestom redu, pomno prateći igru glumaca, osvrćući se oko sebe da vidi kako reaguje katalonska publika, budući da su predstavu gledali njeni brojni prijatelji, kolege, glumci...
– Mnogo volim predstavu „Vatre” – uveravala nas je Karma Portačeli: – Poznajem svaku njenu repliku napamet. Znam tačno kako treba da izgleda koja scena, pratim igru glumaca, osećam kroz svaki trenutak kako dišu, i to je za mene doživljaj. Publika je pažljivo pratila dijaloge, sve je jako dobro prošlo. Nadam se da ćemo uskoro saradnju nastaviti, Volim Beograd. Tokom jeseni ću ga ponovo posetiti, da se družim sa svojim glumcima i ljudima iz JDP-a.
– Svaki ovakav poduhvat zahteva veliku pripremu. Mi smo počeli da razgovaramo o ovom projektu pre dve i po godine. Premijera dela „Vatre” bila je na sceni JDP-a u februaru, a odmah zatim smo gostovali na festivalu „Finistera” u Portu. Gostovanje u Barseloni je posebno značajno jer predstavljamo našu zemlju, srpsku kulturu. Igramo na velikim evropskim scenama, naše predstave se titluju na druge jezike. Ovo je samo uvod u brojna gostovanja koja nas čekaju tokom jeseni, od Grčke, Mađarske, Rumunije, Turske, preko Luksemburga, ali i Kine – rekla nam je Tamara Vučković Manojlović.
Među katalonskom publikom koja je sedela u sali sporadično se čuo i srpski jezik.
– Predivan je osećaj biti na ovakvom umetničkom skupu, iako sam iz sasvim drugog miljea, pratiti predstavu na maternjem srpskom jeziku. U Barseloni živimo desetak godina, ali održavamo veze sa našim podnebljem. Makar jednom godišnje dolazimo u Beograd, gde imamo rodbinu, prijatelje, nama drage ljude i nikada nismo izgubili kontak sa Srbijom. Nažalost, ovde nema mnogo naših ljudi, nedavno sam pratio podatke, mislim da nas na nivou čitave Katalonije ima oko 2.000, ali smo veoma rasuti – kaže Petar Jovančić, jedan od vodećih stručnjaka Tehnološkog centra Katalonije, koji je predstavu pratio sa svojom porodicom.
Široki beogradski osmeh lako se prepozna u svakom delu sveta. Ovde u Barseloni srdačno su nam se osmehivale dve lepe devojke: Dajana Dameski, koja kako kaže, već nekoliko godina živi u Barseloni, i Ana Sofija Mijura Đorđević, koja potiče iz špansko-srpske porodice.
„Ljubav se može izazvati, ali se ne može sprečiti: ni svetom vodicom ni belim lukom. Ljubav brižljivo krši uspostavljena pravila...” Replike su na koje je, pored ostalih, španska publika emotivno reagovala, a „Himnu ljubavi” koju je nadahnuto otpevala Milena Vasić predstavnice nežnijeg pola tiho su pevušile.
Glumac Damjan Kecojeviće kaže da je imao čudan oseća u odnosu na Beograd gde je bila prva premijera ovog dela. Ovde u Barseloni, primećuje, drugačija je scena, kamernog tipa. Posebno mu se dopalo što je Karma Portačeli baš u ovom projektu „Katastrofe” odabrala da se bavi vrstom pozitivne katastrofe, odnosno ljubavlju.
– Kada nestane ljubavi, onda počinje mržnja. Kada nestaje ljubavi, ni mitovi više nisu važni – kazuje Nikola Rakočević i konstatuje: – Ne razumem španski jezik, ali se razumem u pozorište i verujem da je dugi, energični aplauz znak da im se predstava dopala. Predstava ima snagu zato što ženu stavlja u prvi plan.
Za Ivu Manojlović, ovo je, prema njenim rečima, posebno iskustvo, a za Slobodu Mićalović potvrda da jezička barijera kada je pozorište u pitanju ne postoji.
Grad Beograd, kao osnivač JDP-a podržao je ovaj projekat u celini, a da je i te kako značajno da se istrajava na ovakvim poduhvatima potvrđuje i ovo, još jedno u nizu značajnih evropskih gostovanja ove naše vodeće teatarske kuće.