Ima nade daleko od kuće
Избеглице из Украјине и Ирака заједно спремају храну на кулинарском догађају „Деликатесни понедељак”, који УНХЦР организује у Београду (Фото: УНХЦР/Данијел Љушић)
Za početak bih naglasio nekoliko činjenica – danas je u svetu više od 110 miliona prisilno raseljenih, pokazao je izveštaj „Globalni trendovi”, koji svake godine objavljuje Agencija Ujedinjenih nacija za izbeglice (UNHCR). Ovo je rekordan broj otkako se pravi ovakva statistika. Ali, ipak, ovde nije reč samo o brojevima, jer se iza svake od ovih cifara nalazi ljudsko lice, a veliki deo su žene i deca. Svi oni su pobegli od nasilja, ratova i progona. Oni nisu imali drugog izbora nego da pobegnu od kuće u potrazi za bezbednošću. Pružanje gostoprimstva izbeglicama će ih spasti od dugog i opasnog puta na kojem su njihovi životi i sloboda ugroženi.
Danas, na Svetski dan izbeglica, UNHCR zajedno sa svojim partnerima širom sveta ukazuje na važnost poštovanja prava izbeglica i podseća države na njihove obaveze po pitanju pružanja pomoći izbeglicama. Takođe, zajedno promovišemo njihovu snagu, talente i veštine, dok podržavamo njihovu samostalnost.
Budući da se ovogodišnja tema Svetskog dana izbeglica fokusira na važnost inkluzije izbeglica u nova društva pod sloganom „Ima nade daleko od kuće”, naročito sam srećan što se nalazim u Srbiji. Čvrsto verujem da ova zemlja ima mnogo da ponudi kako bi obezbedila bezbednost i sigurnost za one koji traže utočište od konflikata i progona.
Radeći zajedno sa predstavnicima vlasti i civilnog sektora, treba da stvorimo uslove da bi još više ljudi moglo da nazove Srbiju svojim domom.
UNHCR je prisutan u Srbiji od 1976. godine i za gotovo pola veka koliko smo prisutni ovde, mogli smo da se uverimo u velike napore građana i predstavnika vlasti da pomognu onima koji beže od ratova i progona.
SFRJ je bila prva zemlja u ovom regionu koje je potpisala Konvenciju o statusu izbeglica iz 1951. godine, ključnog dokumenta na kojem se zasniva zaštita izbeglica. Još od početka 20. veka do danas, nekadašnja Jugoslavija i današnja Srbija pružale su utočište brojnim ljudima koji su ovde tražili sigurnost u begu iz susednih zemalja, istočne Evrope, i kasnije bivših jugoslovenskih republika, Azije, Afrike, Bliskog istoka.
Tokom svih ovih decenija UNHCR je intenzivno sarađivao sa državnim institucijama, lokalnim zajednicama, donatorima, nevladinim sektorom i građanima kako bi formirao mrežu onih koji su odlučni da podrže nove početke izbeglica u ovoj zemlji.
Budući da sam i sam službovao u ovom regionu tokom devedesetih godina prošlog veka uverio sam se veliku solidarnost prema ljudima koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove.
Takođe, tokom decenija koje sam proveo u UNHCR-u imao sam priliku da lično budem svedok snage izbeglica i doprinosa koji one donose u svim sferama društva.
Njihova otpornost uprkos izazovima bi trebalo da nas inspirišu svakog dana.
UNHCR je takođe imao zadovoljstvo da podrži uspostavljanje prvog zakona o azilu u Republici Srbiji 2008. godine. U skladu sa našim mandatom, UNHCR je nastavio da podržava državu kako bi se postigle zakonodavne promene koje su neophodne za pružanje zaštite ljudima o kojima UNHCR brine.
Na prvom Globalnom forumu za izbeglice 2019. godine Srbija je preuzela pet obaveza od kojih se većina odnosi na integraciju. Nadamo se da će Srbija na sledećem Globalnom forumu za izbeglice u decembru ove godine ponovo pokazati posvećenost zaštiti izbeglica i predložiti nove korake u tom smislu.
Veoma sam zadovoljan što se akademske institucije sve više uključuju u zaštitu izbeglica. Ove godine Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu je preuzeo inicijativu u vezi sa predavanjem izbegličkog prava i podrške predstavnicima institucija zaduženim za obezbeđivanje azila. Veoma cenimo ovo partnerstvo.
Konačno, hajde da svi zajedno obezbedimo mogućnosti za prinudno raseljene ljude, koje će odgovarati njihovoj hrabrosti i odlučnosti!
Zbog toga jer ima nade daleko od kuće.
*Predstavnik Visokog komesara UN za izbeglice