Iako star vi­še od 100 godi­na, i da­lje ne­ma svo­ju zgra­du

Dragana Jokić-Stamenković

23. 06. 2023. 20:45

Са ју­че­ра­шње све­ча­но­сти (Фо­то/ Ге­о­граф­ски фа­кул­тет )

Da­le­ke 1893. go­di­ne na ju­če­ra­šnji dan srp­ski ve­li­kan, aka­de­mik i rek­tor, prof. dr Jo­van Cvi­jić osno­vao je Ge­o­graf­ski za­vod, kao pre­te­ču da­na­šnjeg Ge­o­graf­skog fa­kul­te­ta Uni­ver­zi­te­ta u Be­o­gra­du. To je bio i po­vod da ova vi­so­ko­škol­ska usta­no­va ju­če u Rek­to­ra­tu UB sve­ča­nom aka­de­mi­jom obe­le­ži svoj 130. ro­đen­dan, ali isto­vre­me­no pro­sla­vi i 170 go­di­na iz­u­ča­va­nja ge­o­gra­fi­je u vi­so­kom obra­zo­va­nju. Jer je, ka­ko za naš list ka­že prof. dr Ve­li­mir Še­će­rov, de­kan Ge­o­graf­skog fa­kul­te­ta, pre tač­no 17 de­ce­ni­ja uka­zom kne­za Alek­san­dra Ka­ra­đor­đe­vi­ća, na Pri­rod­no-teh­nič­kom ode­lje­nju ta­da­šnjeg be­o­grad­skog Li­ce­ja, pr­vi put je uve­de­na ge­o­gra­fi­ja kao je­dan od 12 na­stav­nih vi­so­ko­o­bra­zov­nih pred­me­ta. Ge­o­gra­fi­ja, kao na­u­ka, otad je ve­ri­fi­ko­va­na na naj­va­žni­jim evrop­skim i svet­skim in­sti­tu­ci­ja­ma i da­lje se una­pre­đu­je i afir­mi­še.

Ge­o­graf­ski fa­kul­tet u Be­o­gra­du iz­ra­stao je u vi­so­ko­škol­sku usta­no­vu u ko­joj se na šest stu­dij­skih pro­gra­ma ško­lu­ju struč­nja­ci i pri­pre­ma­ju za na­stav­nič­ka zva­nja, na­uč­no­i­stra­ži­vač­ki rad i prak­tič­nu pri­me­nu zna­nja iz obla­sti ge­o­gra­fi­je, pro­stor­nog pla­ni­ra­nja, tu­ri­zmo­lo­gi­je, de­mo­gra­fi­je, ge­o­pro­stor­nih osno­va ži­vot­ne sre­di­ne i ge­o­graf­skih in­for­ma­ci­o­nih si­ste­ma. Da­nas je to mo­der­na in­sti­tu­ci­ja sa oko sto za­po­sle­nih, vi­še od 1.500 stu­de­na­ta na svim ni­vo­i­ma stu­di­ja i go­to­vo 7.000 di­plo­mi­ra­nih eks­pe­ra­ta. Pred­sta­vlja naj­ve­ću vi­so­ko­škol­sku in­sti­tu­ci­ju ge­o­graf­skih na­u­ka u Sr­bi­ji i okru­že­nju.

De­kan Še­će­rov za naš list je na­gla­sio da ima­ju mi­si­ju da fa­kul­tet i u bu­duć­no­sti pri­la­go­đa­va­ju sa­vre­me­nim na­uč­nim i na­stav­nim to­ko­vi­ma, ali i po­tre­ba­ma i zah­te­vi­ma pri­vre­de i jav­nog sek­to­ra. Že­le da od­ško­lu­ju stu­den­te ko­ji će na­kon aku­mu­li­ra­nog zna­nja na ve­žba­ma i pre­da­va­nji­ma bi­ti spo­sob­ni da se uklo­pe u što je mo­gu­će ši­ri spek­tar za­ni­ma­nja. Is­ti­če da je nji­hov fa­kul­tet iz­ra­zi­to sve­o­bu­hva­tan jer ško­lu­je bu­du­će struč­nja­ke ko­ji se ba­ve i fi­zič­kim i dru­štve­nim fe­no­me­ni­ma raz­vo­ja – ge­o­gra­fe, pro­stor­ne pla­ne­re, tu­ri­zmo­lo­ge, de­mo­gra­fe... Ali i da su, na­kon akre­di­to­va­nja ma­ster pro­gra­ma Ge­o­graf­ski in­for­ma­ci­o­ni si­ste­mi (GIS), za ko­je su je­di­ni ma­tič­ni fa­kul­tet u okru­že­nju, nji­ho­ve osnov­ne stu­di­je mo­der­ni­zo­va­ne i pri­la­go­đe­ne sa­vre­me­nim in­for­ma­tič­kim to­ko­vi­ma.

– Svi na­ši sme­ro­vi u svom pla­nu i pro­gra­mu ko­ri­ste naj­mo­der­ni­je soft­ve­re, ne sa­mo na se­tu pred­me­ta ko­ji su di­rekt­no ve­za­ni za GIS ne­go i na mno­gim dru­gim. Isto­vre­me­no, pla­ni­ra­mo da još raz­vi­je­mo se­ri­ju obu­ka stu­de­na­ta u ve­zi sa sa­vre­me­nim to­ko­vi­ma evrop­skih in­te­gra­ci­ja i obra­zu­je­mo ih za spe­ci­fič­no raz­u­me­va­nje ovih pro­ce­sa. Uz sve to sa­da za­vr­ša­va­mo osmi­šlja­va­nje i no­vog ma­ster sme­ra na en­gle­skom je­zi­ku – ot­kri­va pla­no­ve za bu­duć­nost Še­će­rov.

Iako po­sto­ji du­že od sto le­ta, Ge­o­graf­ski fa­kul­tet ne­ma svo­ju zgra­du, već je pod­sta­nar na Fi­lo­lo­škom fa­kul­te­tu i ima iz­dvo­je­ne pro­sto­ri­je na još ne­kim lo­ka­ci­ja­ma. Re­še­nje pro­ble­ma pro­sto­ra za rad stu­de­na­ta vi­še­de­ce­nij­ska im je že­lja, na­po­mi­nje Še­će­rov i do­da­je da una­zad ne­ko­li­ko go­di­na ra­de na to­me.

– Za­jed­no sa Fa­kul­te­tom bez­bed­no­sti, uz po­dr­šku i ko­or­di­na­ci­ju Mi­ni­star­stva pro­sve­te, do­šli smo ne­dav­no do pro­jek­to­va­nja gra­đe­vin­ske do­zvo­le za no­vu za­jed­nič­ku zgra­du fa­kul­te­ta, na­kon usva­ja­nja Ur­ba­ni­stič­kog pro­jek­ta i iz­ra­de teh­nič­ke do­ku­men­ta­ci­je. Nov­ča­na sred­stva su obez­be­đe­na, ali po­sto­je vla­snič­ki pro­ble­mi nad par­ce­lom, re­ša­va­mo ih u okvi­ru po­seb­ne rad­ne gru­pe for­mi­ra­ne ovim po­vo­dom. Na­da­mo se da će kra­jem go­di­ne kre­nu­ti iz­grad­nja no­ve zgra­de dva fa­kul­te­ta, na par­ce­li kod „Del­ta si­ti­ja”, a da će mo­der­no fa­kul­tet­sko zda­nje bi­ti otvo­re­no do 2025. go­di­ne – na­ja­vlju­je de­kan Še­će­rov.