Že­ne sklo­ni­je de­pre­si­ji, sto­pa su­i­ci­da ve­ća kod mu­ška­ra­ca

Katarina Đorđević

02. 07. 2023. 13:34

(Фото Н. Марјановић)

U ci­lju raz­u­me­va­nja pro­ble­ma men­tal­nog zdra­vlja sa ko­ji­ma se su­o­ča­va­ju mlade oso­be, psi­ho­log Sla­vi­ca Ra­ni­sa­vljev Ko­va­čev spro­ve­la je is­tra­ži­va­nje pod na­zi­vom „Ana­li­za za­stu­plje­no­sti pro­ble­ma men­tal­nog zdra­vlja mla­dih u No­vom Sa­du uz uklju­či­va­nje rod­ne per­spek­ti­ve”. Re­zul­ta­ti ovog is­tra­ži­va­nja po­ka­zu­ju da je kod mla­dih naj­pri­sut­ni­ji ose­ćaj uz­ne­mi­re­no­sti i na­pe­to­sti, sla­ba mo­ti­va­ci­ja i ose­ćaj bez­volj­no­sti. De­voj­ke su če­šće na­vo­di­le da se bo­re sa ote­ža­nim di­sa­njem i lo­šom kon­cen­tra­ci­jom.

 

„Is­tra­ži­va­nje ko­je je spro­ve­de­no od av­gu­sta do no­vem­bra pro­šle go­di­ne, na uzor­ku od 200 mla­dih sta­ro­sti od 15 do 35 go­di­na, po­ka­za­lo je da su mla­di­ći sklo­ni­ji da po­moć tra­že u dr­žav­nim in­sti­tu­ci­ja­ma, dok su že­ne u ve­ćoj me­ri okre­nu­te pri­vat­noj prak­si, po­seb­no psi­ho­te­ra­pe­u­ti­ma. Mla­di­ći su ma­nje otvo­re­ni ka psi­ho­te­ra­pij­skog po­dr­šci, a ma­nji pro­ce­nat mla­dih se po­red psi­ho­lo­ga, psi­hi­ja­ta­ra i psi­ho­te­ra­pe­u­ta, za po­dr­šku obra­ćao i sve­šte­ni­ku, bi­o­e­ner­gi­ča­ri­ma, hip­no­te­ra­pe­u­ti­ma, od­no­sno jo­ga in­struk­to­ri­ma, astro­lo­zi­ma i ho­me­o­pa­ta­ma. Po­red to­ga, de­voj­ke se in­for­mi­šu na ve­li­kom bro­ju ka­na­la i ino­va­tiv­nih vi­do­va in­for­mi­sa­nja, pre sve­ga struč­nih li­ca, dok su mla­di­ći sklo­ni­ji da in­for­ma­ci­je do­bi­ja­ju iz svog kru­ga bli­skih lju­di i struč­ne li­te­ra­tu­re. U pro­se­ku, de­voj­ke su in­for­mi­sa­ni­je o men­tal­nom zdra­vlju i me­sti­ma na ko­ji­ma se mo­že po­tra­ži­ti po­moć, ali i vi­do­vi­ma po­dr­ške”, is­ti­če Sla­vi­ca Ra­ni­sa­vljev Ko­va­čev.

Is­pi­tu­ju­ći u ko­joj me­ri, po­red po­dr­ške struč­nja­ka, mla­di ima­ju po­dr­šku bli­skih oso­ba, pri­ja­te­lja i po­ro­di­ce, autor­ka is­tra­ži­va­nja do­šla je do za­ključ­ka da sko­ro po­lo­vi­na is­pi­ta­nih ima jed­nu do dve oso­be ko­joj bi se mo­gla obra­ti­ti, dok je 42 pro­cen­ta mla­dih na­ve­lo da oko se­be ima tri do pet oso­ba od po­ve­re­nja. Me­đu­tim, sva­ka še­sta mla­da oso­ba re­kla je da ni sa kim ne raz­go­va­ra o svo­jim men­tal­nim pro­ble­mi­ma, a me­đu nji­ma je vi­še mla­di­ća. Na pi­ta­nje „za ko­ga bi­ste iz svo­je oko­li­ne re­kli da vam je naj­ve­ća po­dr­ška ka­da se su­o­ča­va­te sa pro­ble­mi­ma men­tal­nog zdra­vlja” od­go­vo­ri mla­di­ća i de­vo­ja­ka su slič­ni. Oni na­vo­de, pre sve­ga pri­ja­te­lje, po­ro­di­cu i part­ne­ra, a na ovoj li­sti su se na­šli i psi­ho­lo­zi, psi­ho­te­ra­pe­u­ti, kao i po­tre­ba da sa­mi se­bi bu­de­mo naj­ve­ća po­dr­ška. Iako ne po­sto­ji raz­li­ka u od­go­vo­ri­ma iz­me­đu mu­ška­ra­ca i že­na, pri­met­no je da se po­dr­ška če­šće tra­ži kod pri­ja­te­lji­ca, u od­no­su na pri­ja­te­lje i od žen­skih čla­no­va po­ro­di­ce, pre sve­ga maj­ke i se­stre.

„Po­da­ci na svet­skom ni­vou i ni­vou Sr­bi­je uka­zu­ju da su že­ne sklo­ni­je ank­si­o­zno­sti, de­pre­siv­no­sti, ali i da su su­i­cid­ne mi­sli i sto­pa su­i­ci­da ve­ća kod mu­ška­ra­ca. Osim to­ga, mu­škar­ci su sklo­ni­ji auto­stig­ma­ti­za­ci­ji, zbog če­ga re­đe tra­že struč­nu po­moć. Ovo is­tra­ži­va­nje po­ka­za­lo je da u No­vom Sa­du ra­de udru­že­nja i ne­for­mal­ne mre­že ko­je se ba­ve men­tal­nim zdra­vljem, pre sve­ga pre­ven­tiv­nim ak­tiv­no­sti­ma, ali i pru­ža­njem di­rekt­nih uslu­ga psi­ho­lo­škog i vr­šnjač­kog sa­ve­to­va­nja, a nji­ho­vi ko­ri­sni­ci su u ve­ćoj me­ri de­voj­ke – bi­lo zbog to­ga što se one če­šće ja­vlja­ju za po­dr­šku, ili za­to što je rad udru­že­nja di­rekt­no usme­ren na rad sa de­voj­ka­ma – kao što su, pri­me­ra ra­di, udru­že­nja za po­dr­šku že­na­ma žr­tva­ma na­si­lja. Udru­že­nja gra­đa­na u obla­sti men­tal­nog zdra­vlja naj­če­šće ra­de na struč­noj i vo­lon­ter­skoj po­dr­šci i ima­ju po­tre­bu za uve­ća­njem ka­pa­ci­te­ta, pre sve­ga ljud­skih i fi­nan­sij­skih re­sur­sa, a po­tre­ba za uslu­ga­ma za za­šti­tu men­tal­nog zdra­vlja je ve­li­ka i pre­va­zi­la­zi mo­guć­no­sti ko­je tre­nut­no pru­ža­ju dr­žav­ni i ci­vil­ni sek­tor. Iako u No­vom Sa­du po­sto­ji raz­vi­jen pri­vat­ni sek­tor ko­ji se ba­vi men­tal­nim zdra­vljem, ova po­dr­ška je fi­nan­sij­ski ne­do­stup­na ve­li­kom bro­ju gra­đa­na, a po­seb­no mla­di­ma”, za­klju­ču­je Sla­vi­ca Ra­ni­sa­vljev Ko­va­čev.

 

Ko­ro­na naj­vi­še uti­ca­la na psi­hič­ko zdra­vlje mla­dih

Od po­čet­ka pan­de­mi­je vi­ru­sa ko­ro­na broj oso­ba ko­je su se obra­ti­le za po­moć Cen­tru za pru­ža­nje emo­tiv­ne po­dr­ške i pre­ven­ci­ju sa­mo­u­bi­stva „Sr­ce” po­ve­ćao se za če­tvr­ti­nu na go­di­šnjem ni­vou. Iako se u pr­vim me­se­ci­ma kri­ze iza­zva­ne pan­de­mi­jom ko­vi­da 19 oče­ki­va­lo da će ona naj­vi­še po­go­di­ti naj­sta­ri­je, po­ka­za­lo se da je ko­ro­na naj­ve­ći iza­zov pred­sta­vlja­la za men­tal­no zdra­vlje mla­dih.