I sledeće leto bez vode iz Skadra
Скадарско језеро највећи резервоар питке воде у Црној Гори (Фотодокументација „Политике”)
Budva – Voda iz Skadarskog jezera krenuće na crnogorsku obalu u septembru naredne godine. Tada će, naime, biti okončani radovi na izgradnji regionalnog vodovoda, kapitalnog objekta na kojemu se sa prekidima radi već decenijama.
Prema rečima Zorana Bošnjaka, direktora JP „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” uveliko se radi na postavljanju više od 100 kilometara cevovoda koji će izvorište Bolje sestre u Skadarskom jezeru povezivati sa svih šest opština Crnogorskog primorja. Već ranije je postavljen dobar deo cevovoda, uglavnom prema Budvi i Herceg Novom,izgrađen je i vodovodni tunel kroz brdo Sozina koje deli Crmničko polje od Sutomora,mnoge crpne stanice i drugi prateći objekti.Postavljanje cevi velikih profila, kakve do sada nisu ugrađivane na ovim područjima,biće završeno u maju ili junu naredne godine.No,voda neće poteći tokom glavne sezone jer predstoje drugi važni poslovi kao što su kaptaža i ugrađivanje opreme na glavnom izvorištu,obezbeđivanje kvalitetnog napajanja električnom energijom svih postrojenja,nakon čega slede probe.
Prvih dana naredne jeseni prema žednom jugu Crne Gore poteći će 1.000 litara vode u sekundi.Reč je o prvoj fazi i ta količina je predviđena za narednih dvadeset godina.Druga faza trebalo bi da donese novih 500 sekundnih litara.Svih šest vodovoda u opštinama Ulcinj,Bar,Budva,Tivat,Kotor i Herceg Novi sada raspolažu sa 1.500 litara u sekundi i sa novih 1.500 iz jezeraproblem će biti dugoročno rešen.
Po rečima Zorana Bošnjaka,najkompleksniji deo posla je onaj iz druge faze,planiran za 2010.godinu. U pitanju je postavljanje cevovoda do Bara i od Bara do Ulcinja i Velike plaže.Da bi počela njegova realizacija potrebno je da se izvrši eksproprijacija zemljišta.Model je sledeći:u vlasništvu se neće ništa menjati,već će vlasnicima zemlje biti plaćena samo devastacija koja nastaje zbog polaganja cevi.U pitanju je 650 parcela sa 1.150 vlasnika i za taj posao je opredeljeno 1,9 miliona evra.Na drugoj strani, za postavljanje cevi kroz 450 parcela koja su vlasništvo države ili, pak, njenih preduzeća,neće biti naknade.
Ovaj zamašni posao,čijim okončanjem će biti rešen jedan od najvećih problema najrazvijenijeg dela Crne Gore,koštaće ukupno oko 55 miliona evra.Crnogorska vlada učestvuje sa najvećim procentom(35 miliona evra),a finansijeri su još Evropska banka za obnovu i razvoj,Svetska banka i samo preduzeće Regionalni vodovod.Radi se o kreditima sa rokom otplate dvadeset godinai grejs periodom od čak 10 godina, sa kamatnom stopom od 0,75 odsto.