Nije bitno vreme kad jedemo, već količina hrane
(Фото Фрипик)
Nedavna studija sprovedena u četiri poznata američka centra rasvetlila je uzroke gojaznosti ljudi koji tvrde da posle šest sati uveče i noću ništa ne jedu, a ipak su debeli. Problem je, očigledno, u količini hrane koju pojedu u toku dana.
Novo istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu „Journal of the American Heart Association” ukazalo je da vreme u kojem jedemo obroke nema tako veliki uticaj na telesnu težinu kako se verovalo dosad. Naučnici su šest godina pratili navike u ishrani 547 osoba, mereći veličine porcija, ali i vreme u toku dana kada jedu i našli su da nikakve veze nema između dela dana i obroka koje uzimaju s njihovom telesnom težinom. Jedino je utvrđena veza između manjih obroka i gubitka kilograma.
U starijim studijama se tvrdilo da kada se hranimo u skladu s cirkadijalnim ritmom (biološkim satom koji prati dnevne aktivnosti osobe) može da se očekuje smanjenje telesne težine i da to ima uticaj na vrednosti šećera i masti u krvi. Stvari su ipak složenije kada je reč o ključnim patofiziološkim procesima koji utiču na insulinsku rezistenciju, visoki holesterol ili dijabetes.
Neke osobe su izložene povećanom riziku od gojaznosti zbog nasleđenih gena, i njima je potrebna primarna prevencija koja je usmerena na ove specifične faktore rizika kako bi se sprečila pojava bolesti.
Promene u načinu ishrane možda neće trajno promeniti patofiziološke osnove gojaznosti, na primer, insulinsku rezistenciju, nego su neophodni i lekovi.