Bez veta Bošnjaka na odluke Srpske, poštuju ukaze Šmita
Бањалука (Фото М. Кременовић)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Politički predstavnici Bošnjaka u Republici Srpskoj odustali su od potezanja veta u Veću naroda RS u vezi s dva zakona koji su bili povod za političko talasanje u BiH. Reč je o zakonu kojim je propisano da se odluke visokog predstavnika ubuduće ne objavljuju u „Službenom glasniku RS”, kao i o Zakonu o neprimenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Odustajanje od prava da od Ustavnog suda Srpske zatraže preispitivanje ugroženosti bošnjačkog nacionalnog interesa obrazložili su time što bi takvim postupanjem prekršili odluku Kristijana Šmita, (ne)imenovanog supervizora koji je te zakone suspendovao.
„S obzirom na to da su dva navedena zakona poništena, bilo kakvim daljim delovanjem i vođenjem procedura po tim zakonima ušli bismo u zonu krivičnog dela. Mi smo na sednici stavili tačku na navedene zakone. Šta će dalje raditi služba Veća naroda, ’Službeni glasnik’ i predsednik Republike Srpske i da li će potpisati ukaz, to nije naš problem”, izjavio je predsednik Kluba bošnjačkog naroda u Veću naroda RS Alija Tabaković.
Međutim, s obzirom na to da Srpska ne priznaje Šmitovu intervenciju, odustajanje Bošnjaka od preispitivanja ovih rešenja dovešće do toga da procedura objavljivanja ova dva zakona bude – ubrzana. Procedure predviđaju da se posle Veća naroda RS zakoni vrate predsedniku Narodne skupštine RS, koji ih onda šalje u Palatu republike na potpis. Predsednik RS Milorad Dodik najavio je da će zakone odmah potpisati i da će oni stupiti na snagu.
U BiH ne prestaje političko talasanje u vezi s usvajanjem ova dva zakona. Debata se odvija s oprečno postavljenim argumentima – da li je Ustavni sud BiH, to jest strane sudije u toj instituciji i (ne)imenovani supervizor, izašao izvan svog mandata i krenuo da prepravlja i dopisuje Dejtonski sporazum i Ustav BiH, što je Srpskoj dalo legitimitet za borbu? Ili je Srpska krenula u procese protiv volje Zapada i tako ušla na osetljiv teren osporavanja odluka Ustavnog suda, što je dovelo do toga da Kristijan Šmit suspenduje oba zakona, a potom prepravi i Krivični zakon BiH i njime zapreti suspenzijama s posla svim službenicima u Srpskoj i drugim nivoima vlasti (što uključuje i sudije) koji budu poštovali osporene odluke republičkog parlamenta. Šmitove odredbe predviđaju kažnjavanje svih koji se ubuduće budu protivili ili osporavali odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Predsednik Socijalističke partije Petar Đokić uveren je da Šmit nema legitimitet i da svojim postupcima krši Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Đokić smatra da Šmit i oni koji ga ohrabruju na taj način „stvaraju užasne okolnosti u BiH, podstičući dublji sukob”.
Đokić je za Radio-televiziju RS podsetio da Šmit, čak i da je legalno izabran, ne bi imao pravo da nameće zakone. Ocenio je da se rukovodstvo Republike Srpske ponaša odgovorno, poziva na dijalog i isključivo traži poštovanje Dejtonskog sporazuma.