Bez „fejsbuka" nisi u trendu
Виртуално дружење (Фото Б. Педовић)
Onaj ko nema profil na socijalnoj internet mreži „fejsbuk” nije u trendu – smatra većina mladih u Srbiji, a to je pokazalo i nedavno istraživanje „Mediji i nove tehnologije među mladima” .Drugu mrežu – „maj spejs” ocenjuju kao pogodniju za mlađe uzraste jer je kitnjastija i ima više sličica. Iako mladi dosta vremena troše na ovaj vid druženja preko interneta, kačeći svoje najbolje fotografije uz neprekidno ažuriranje profila, svesni su i loših strana takvog vida komunikacije. Mada im omogućava da uspostavljaju kontakte sa osobama koje su daleko ili ih ređe viđaju kao i da upoznaju srodne duše po interesovanju, svesni su da postoje i lažni profili, kao i da takvo virtuelno druženje može da preraste u zavisnost.
Predstavljajući juče rezultate istraživanja, Jasna Milošević-Đorđević iz „Strateškog marketinga” rekla je da 29 odsto ukupne populacije koristi internet, ali da je među mladom generacijom (od 15 do 29 godina) procenat korisnika interneta 55 odsto. Od 30 svakodnevnih korisnika interneta, profil na „fejsbuku” ima 61 odsto, a 37 procenata se priklonilo mreži „maj spejs”. Ovo istraživanje obavljeno je za medijsku organizaciju Ajreks – pro Medija kako bi se stekao uvid u to koliko domaća populacija a pre svega mladi koriste nove tehnologije, jer do 2012. Srbiji predstoji medijska digitalicazija.
Pokazalo se, i ne prvi put, da je televizija najprisutniji medij koji prati 88 odsto populacije. Međutim, mladi smatraju da je internet moderniji medij, dok TV gledaju povremeno. Ispitanici smatraju da je radio zastareo medij, a svakodnevno ga sluša oko 37 odsto populacije. Mladi, recimo, slušaju radio radeći neki drugi posao i uglavnom traže muzičke stanice. Za mlađu populaciju nije previše zanimljiva ni štampa, a u novinama bi voleli manje politike i analitičkih tema, a više humora. Reklame im smetaju podjednako i na TV i u štampi. Generalna opaska je da sve što mogu da pročitaju u dnevnim novinama ili magazinima mogu naći i na internetu.
Ovo istraživanje pokazalo je da se internet najviše koristi za slanje i primanje pošte (60 odsto), kao pretraživač informacija (55 procenata), za skidanje muzike (45 odsto), gledanje filmova (28 procenata), a znatno manje za, recimo, plaćanje i onlajn kupovinu.