Hipertonični gradovi

06. 07. 2023. 18:00

(Фото Н. Марјановић)

Pro­me­ne kva­li­te­ta ži­vo­ta u gra­do­vi­ma su re­ci­proč­ne uve­ća­nju bro­ja sta­nov­ni­ka, a sa nji­ma i po bro­ju auto­mo­bi­la u sa­o­bra­ća­ju. Ur­ba­ni­zam kao mul­ti­di­sci­pli­nar­na na­u­ka ob­u­hva­ta skup te­ma za či­je re­ša­va­nje se pro­pi­su­je re­gu­la­ti­va, ko­jom se stva­ra­ju pred­u­slo­vi za mak­si­mal­no funk­ci­o­ni­sa­nje eko­si­ste­ma gra­da. Vre­me u ko­me ži­vi­mo je vre­me po­vi­še­nog pri­ti­ska gra­do­va, u ko­jem od nje­go­ve pro­kr­vlje­no­sti – mo­guć­no­sti kre­ta­nja za­vi­si i kva­li­tet ži­vo­ta nje­go­vih sta­nov­ni­ka. Pro­kr­vlje­nost nje­go­vih bu­le­va­ra kao grad­skih ar­te­ri­ja, sa­bir­nih uli­ca kao ve­na i blo­kov­skih uli­ca nje­go­vih ka­pi­la­ra u ve­li­koj me­ri za­vi­si od re­gu­la­ti­va u ve­zi sa sta­ci­o­nar­nim sa­o­bra­ća­jem.

Ako je sr­ce sva­kog gra­da nje­gov sta­ri deo, evi­dent­no po­ve­ća­ni broj auto­mo­bi­la u grad­skim cen­tri­ma Sr­bi­je ugro­ža­va nje­go­vu funk­ci­ju i znat­no sma­nju­je kva­li­tet ži­vo­ta, po­seb­no u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da se sa­o­bra­ćaj od­vi­ja uspo­re­nim in­ten­zi­te­tom ko­ji pra­ti i po­ve­ća­na za­ga­đe­nost va­zdu­ha. De­ce­ni­ja­ma una­zad Sr­bi­ja ima po­ve­ćan sa­o­bra­ćaj­ni ho­le­ste­rol i to onaj ne­ga­tiv­ni LDL. Le­či ga le­ko­vi­ma ko­ji su dav­no pre­va­zi­đe­ni i ko­ji su po­sta­li sa­svim ne­pri­me­re­ni u od­no­su na po­tre­be za či­stim i eko­lo­ški pri­hva­tlji­vim ži­vo­tom, ko­ji se u sve­tu sve vi­še usme­ra­va ka po­ve­ća­nju pe­šač­kog sa­o­bra­ća­ja uz sma­nje­nje auto­mo­bil­skog, a sa njim i sma­nji­va­nju emi­si­je ga­so­va i bu­ke od auto­mo­bi­la kao ge­ne­ra­to­ra ne­ga­tiv­nih uti­ca­ja za ži­vot u gra­du. U ta­ko na­ru­še­nom si­ste­mu, va­žnu ulo­gu za una­pre­đe­nje ži­vo­ta u gra­do­vi­ma ima­ju ve­će ši­ri­ne tro­to­a­ra za kre­ta­nje pe­ša­ka, for­mi­ra­nje dr­vo­re­da i od­mo­ri­šta – ma­lih tr­go­va ko­ji pred­sta­vlja­ju svo­je­vr­sne pro­te­i­ne, ko­la­gen i ela­stin jav­nih grad­skih pro­sto­ra. Po pi­ta­nju re­gu­la­ti­va u ve­zi sa pro­pi­si­va­njem oba­ve­ze obez­be­đi­va­nja par­kin­ga za no­vo­grad­nju, re­gu­la­ci­o­ni pla­no­vi naj­če­šće nu­de pro­pis je­dan stan – jed­no par­king-me­sto, upr­kos sa­vre­me­nim pri­stu­pi­ma u toj obla­sti, ko­ji uvo­de sa­svim no­ve od­no­se ko­ji isto­vre­me­no uma­nju­ju pri­su­stvo auto­mo­bi­la u grad­skim cen­tri­ma, ali i po­ve­ća­va­ju po­tre­bu za ko­ri­šće­njem si­ste­ma jav­nog sa­o­bra­ća­ja, či­me se, ge­ne­ral­no po­sma­tra­ju­ći, po­sred­no uti­če i na una­pre­đe­nje ži­vo­ta u gra­do­vi­ma.

Švaj­car­ska je jav­no­sti po­zna­ta po si­re­vi­ma, čo­ko­la­di i sa­to­vi­ma (u po­sled­nje vre­me i po do­brom fud­ba­lu), ali je ma­lo po­zna­to da su oni svoj sat­ni me­ha­ni­zam pre­ne­li i na svoj si­stem pla­ni­ra­nja pro­sto­ra, uz uvo­đe­nje re­gu­la­ti­ve od mi­ni­mal­nog ka mak­si­mal­nom bro­ju po­treb­nih par­kin­ga za no­vu iz­grad­nju u grad­skim zo­na­ma. Na taj na­čin „saj­dži­je” su do­bi­le mak­si­mal­ni efe­kat pro­kr­vlje­no­sti, a ti­me i zna­čaj­no uma­nje­nje pri­ti­ska u ve­zi sa efi­ka­snim kre­ta­njem krv­nih zr­na­ca – pe­ša­ka ko­ji pred­sta­vlja­ju osno­vu odr­ži­vo­sti eko­si­ste­ma gra­da. Švaj­car­ski re­cept je u su­šti­ni jed­no­sta­van i svo­di se na kom­bi­na­ci­ju po­da­ta­ka o bli­zi­ni sta­ni­ca jav­nog sa­o­bra­ća­ja uz kon­cen­trič­ne kru­go­ve pra­vi­la oko grad­skog je­zgra, u ko­ji­ma se par­ki­ra­nje re­gu­li­še uz pro­pi­si­va­nja mi­ni­mal­nog do mak­si­mal­nog bro­ja par­king-me­sta u za­vi­sno­sti od zo­ne u ko­joj se pla­ni­ra iz­grad­nja. Taj pre­ci­zan, ali sa­svim jed­no­sta­van me­ha­ni­zam je mo­gu­će po­put baj­pa­sa ugra­di­ti u već za­gu­še­ni pro­tok sa­o­bra­ća­ja – ugro­žen bo­le­sni or­ga­ni­zam srp­skih gra­do­va Sr­bi­je i to kroz Iz­me­nu i do­pu­nu čla­na 33. „Pra­vil­ni­ka o op­štim pra­vi­li­ma za par­ce­la­ci­ju, re­gu­la­ci­ju i iz­grad­nju”, u ko­jem bi se u od­no­su na raz­li­či­te funk­ci­je od­re­dio mi­ni­mal­ni i mak­si­mal­ni broj neo­p­hod­nih par­king-me­sta u od­no­su na funk­ci­o­nal­ne zo­ne.

Sma­nji­va­nje bro­ja par­king-me­sta na uli­ca­ma, ali i unu­tar blo­ko­va i pre­tva­ra­nje grad­skih uli­ca u pe­šač­ke zo­ne sa bi­ci­kli­stič­kim sta­za­ma ni­je no­vi­na, ali se taj mo­del ob­no­ve u prak­si ne mo­že ostva­ri­ti upra­vo usled ne­do­stat­ka re­gu­la­ti­ve. Kom­bi­na­ci­jom jav­nog pre­vo­za , kar še­rin­ga (uz iz­najm­lji­va­nje vo­zi­la na kra­ći vre­men­ski pe­ri­od) uz uki­da­nje mi­ni­mu­ma i uvo­đe­nje pra­vi­la mak­si­mal­nog bro­ja par­king-me­sta za ur­ba­nu ob­no­vu po zo­na­ma, stvo­ri­li bi se pred­u­slo­vi za re­gu­la­ci­ju sa­o­bra­ćaj­nog pri­ti­ska u svim gra­do­vi­ma Sr­bi­je. Po­red uvo­đe­nja mak­si­mu­ma za no­ve stam­be­ne zo­ne u in­ter­na­ci­o­nal­noj re­gu­la­ti­vi je pri­su­tan i mi­ni­mum par­king-me­sta za po­slov­ne zgra­de ili ko­mer­ci­jal­ne zo­ne, u ne­po­sred­nom okru­že­nju mre­že jav­nog sa­o­bra­ća­ja, gde se u mi­ni­mum zah­te­va­nih me­sta pro­pi­su­je obez­be­đi­va­nje par­king-me­sta za oso­be sa in­va­li­di­te­tom, bi­ci­kle i do­stav­na vo­zi­la, dok se za za­po­sle­ne i kli­jen­te pla­ni­ra ko­ri­šće­nje jav­nog si­ste­ma sa­o­bra­ća­ja. Po­red po­me­nu­tih već po­zna­tih in­stru­me­na­ta iz in­ter­na­ci­o­nal­ne prak­se, mno­gi gra­do­vi EU pa i sve­ta su odav­no uve­li ogra­ni­če­nja ula­ska auto­mo­bi­la evro 4 u grad­ske cen­tre, dok Sr­bi­ja i da­lje ne­ma ogra­ni­če­nja kre­ta­nja ni za evro 2 i evro 3 stan­dard u tim zo­na­ma. Ako bi uve­la i te pro­to­ko­le, oni bi sa pret­hod­no na­ve­de­nim ur­ba­ni­stič­kim re­gu­la­ti­va­ma in­te­gral­no po­ve­ća­li ko­ri­šće­nje jav­nog pre­vo­za, ko­ji bi na taj na­čin po­ste­pe­no iz­gu­bio sta­tus sub­ven­ci­o­ni­sa­ne de­lat­no­sti, dok bi broj bi­ci­ka­la i pe­ša­ka na uli­ca­ma gra­do­va Sr­bi­je ta­ko­đe bio u po­ra­stu. Sr­bi­ja ne mo­ra da če­ka da nam EU is­po­sta­vi oba­ve­zu uvo­đe­nja eko-re­gu­la­ti­va, već ih sva­ka­ko i sa­mi mo­že­mo uve­sti.

Pro­me­ne po­me­nu­tih re­gu­la­ti­va bi iz­ve­sno po­dr­ža­li svi oni ko­ji da­ju pred­nost pe­šač­kom u od­no­su na auto­mo­bil­ski sa­o­bra­ćaj, kva­li­tet­nom u od­no­su na za­ga­đe­ni va­zduh i kao naj­va­žni­ju mo­gu­ću po­sle­di­cu uvo­đe­nja po­me­nu­tih re­gu­la­ti­va, sma­nje­nje ste­pe­na ugro­že­no­sti u sa­o­bra­ća­ju, ko­ja iz da­na u dan po­sta­je sve pri­sut­ni­ja te­ma u me­di­ji­ma. Da li će se ko­la Hit­ne po­mo­ći ume­sto u ak­ci­ji spa­sa­va­nja ne­či­jeg ži­vo­ta ubu­du­će i sa­ma na­la­zi­ti za­gla­vlje­na u sa­o­bra­ćaj­noj gu­žvi za­vi­si­će od na­ših saj­dži­ja i po­de­ša­va­nja me­ha­ni­zma gra­do­va Sr­bi­je ko­ji već uve­li­ko za­o­sta­je za osta­lim EU ča­sov­ni­ci­ma. Tik-tak... tik-tak... tik-tak.

*Na­uč­ni sa­rad­nik, eks­pert za oblast ur­ba­ne ob­no­ve