Na Zapadnom Balkanu nema većih terorističkih grupa

Dorotea Čarnić

08. 07. 2023. 22:30

Tviter

Terorizam je i u 2022. bio pretnja evropskim državama, a prema najnovijim podacima Evropola u EU je zabeleženo 28 izvršenih, neuspelih ili sprečenih terorističkih napada. Od toga je većina od ukupno 16 uspelih napada pripisana levičarskom i anarhističkom terorizmu (13), dva džihadistima, a jedan desničarskom terorizmu.

U prošloj godini zabeležena su četiri smrtna slučaja, dva zbog džihadističkih napada i dva koja su izazvali desničari, navodi se u izveštaju koji je Evropol objavio. Podaci pokazuju da je ukupan broj napada povećan u odnosu na 2021, kada ih je u državama EU bilo 18, ali je ostao manji nego 2020, kada je zabeleženo čak 56 slučaja terorizma. Na to je, kako se ukazuje, možda uticala različita kategorizacija levičarskih terorističkih napada u zemljama koje podnose izveštaje tokom proteklih nekoliko godina.

U zemljama Zapadnog Balkana tokom 2022. godine nije se dogodio nijedan teroristički napad, navodi se u izveštaju. Pa ipak, upozorava se da se zbog različitih veroispovesti, pitanja identiteta, socio-ekonomskih uslova i  visokoj stopi nezaposlenisti može očekivati „radikalizacija u regionu”.

Propaganda širi svoje sadržaje na internetu, a kao i u Evropskoj uniji, u tome prednjače društvene mreže kao što su Fejsbuk, Instagram, Telegram, Tviter i Signal. Regrutacija se odvija na internetu ali i i kroz neformalna verska okupljanja, pa čak i u popravnim ustanovama. Dobra vest je da ne postoji veća terorostička grupacija ili grupa nasilnih ekstremisra u regionu Zapadnog Balkana.

Postoje radiklani individualci ili lokalne grupe sa po 10 do 20 članova, koje nisu hijerarhijski organizovane, već su povezane sa verskim autoritetima i manjim grupama u Austriji, Nemačkoj i Luksemburgu. Komuniciraju među sobom preko interneta.

Evropol podseća da je za naš region, posebno za BiH i Kosovo, bezbednosni izazov i dalje povratak bivših boraca sa ratišta iz Sirije i Iraka. Potencijlna pretnja su i teroristi infiltrirani na migrantskim rutama, kao i njihovo organizovanje u zatvorima.

U Evropskoj uniji je tokom 2022. godine uhapšeno 380 osoba zbog krivičnih dela povezanih s terorizmom. Većina je privedena u sklopu istraga džihadističkog terorizma u Francuskoj (93), Španiji (46), Nemačkoj (30) i Belgiji (22). Sudski postupci su u 2022. doveli su do 427 osuđujućih i oslobađajućih presuda za krivična dela terorizma. U svim sudskim postupcima povezanima s desničarskim i levičarskim terorizmom donesene su osuđujuće presude, dok je stopa osuđujućih presuda za džihadistički terorizam iznosila 84, a za separatistički 68 odsto.

U poslednjem izveštaju Evropol dodaje i da je većina levičarskih terorističkih napada izvršena  upotrebom improvizovanih zapaljivih naprava, akceleratora vatre i eksplozivnih naprava. Tri napada sa smrtnim ishodom prijavljena 2022. počinili su džihadistički teroristi upotrebom hladnog oružja i strangulacijom, kao i desničarski teroristi vatrenim oružjem.

Pripadnost organizacijama kao što su Islamska država i Al Kaida postaje sve manje izražena među pristalicama džihadizma, a nekoliko država članica je obavestilo Evropol da su osumnjičeni džihadisti prikupljali i širili propagandne materijale koji potiču iz razdvajanja dve terorističke organizacije.

Desničarski teroristi i ekstremisti šire razne narative uglavnom na internetu. Teme i ideologije retko su usaglašene i često su protivrečne, primećuju u Evropolu.

– Aktuelna zbivanja izvan interneta koja su povezana sa ličnim nezadovoljstvom pokreću rasprave na internetu. Policija je bila glavna meta nasilnih napada koje su počinili pripadnici ekstremnog levog i anarhističkog pokreta u 2022. Nasilje je preraslo u ciljane napade s predumišljajem, usmerene na institucije nadležne za sprovođenje zakona, tokom njihovih službenih dužnosti, ali i izvan službe, uključujući napade na privatna vozila i domove. Internet i tehnologija i dalje su ključni činioci koji omogućuju propagandu, kao i vrbovanje ranjivih pojedinaca i njihovu radikalizaciju koja vodi u terorizam i nasilni ekstremizam – ocenjuje Evropol.

Pored platformi društvenih mreža, javno dostupnih aplikacija za razmenu poruka, internetskih foruma i platformi za video-igre, čini se da su u terorističkim i nasilnim ekstremističkim krugovima postale popularne decentralizovane platforme, što znatno otežava primenu zakonodavstva i sprovođenje istraga. Iako se vode različitim ideologijama i potiču iz različitih sredina, teroristi i nasilni ekstremisti imaju zajedničke interese i metode. Na primer, bave se istim temama, služe se istim digitalnim okruženjima i primenjuju slične tehnike za širenje sadržaja.

Najuočljivije reakcije na rat koji Rusija vodi protiv Ukrajine pojavile su se u prvim mesecima rata, uglavnom u desničarskom ekstremističkom miljeu, objavama na internetu i odlaskom i uključivanjem ograničenog broja pripadnika ekstremne desnice na bojište. Iako se čini da se interes za rat među pripadnicima tog miljea postepeno smanjio, u drugoj polovini 2022, dezinformacije i iskrivljeni narativi povezani sa sukobom i dalje podstiču terorističke i nasilne ekstremističke narative, nezavisno od toga koja se ideologija propagira.