Radna etika u Srbiji
U svim anketama i istraživanjima javnog mnjenja, ali i u svakodnevnoj komunikaciji, jasno je izražena želja naših ljudi da žive kao sav normalan svet, pri čemu svi misle na svet koji je bogat, stabilan i uređen.
Najprirodniji put do uspeha, prihoda i bogatstva, bar u ekonomski najrazvijenijim zemljama jeste rad. Ovakav stav je osnovna društvena vrednost u SAD, Japanu, Britaniji, Nemačkoj i svim zemljama Evropske unije.
Međutim, kod prosečnog stanovnika Srbije rad je veoma nisko pozicioniran na vrednosnoj skali. U našem društvu postoji zbrka i nesklad između željenih ciljeva i mogućnosti, a prva prepreka jesu različiti vrednosni sistemi. Mišljenja i stavovi su podeljeni. Značajan broj naših građana smatra da zarada ne zavisi od kvaliteta i količine rada, i kod njih dominira vrednosno opredeljenje oličeno u kvazimudrosti iz samoupravnog socijalizma – „ne može niko toliko malo da plati , koliko ja mogu malo da radim”. I dok je kod jednog dela omladine dominantan vrednosni stav – „tražim posao, a molim boga da ga ne nađem”, druga grupa naših građana dobro shvata da od konkurentnosti njihovog rada zavisi njihova zarada, njihova pozicioniranost na tržištu rada i njihov poslovni uspeh.
– Svetska i domaća istraživanja pokazuju da je radna etika uz stručnu osposobljenost najvažniji faktor u zapošljavanju i napredovanju u karijeri na koju svaki član našeg društva može neposredno da utiče. Ona je moto i suština našeg Centra, osnovanog s ciljem da pojedincima i grupama, posebno mladima, omogući da kroz dodatne obrazovne programe ovladaju znanjima i veštinama neophodnim za 21. vek, i da efikasnije razvijaju i koriste svoje potencijale, započinje priču na ovu temu Aleksandar Đurđev, izvršni direktor Centra za savremenu edukaciju (CSE).
Kako su mladi ljudi, kao budući nosioci razvoja našeg društva, suočeni sa velikim problemom nezaposlenosti, CSE je pokrenuo projekat „Radna etika u Srbiji”. Opšti cilj je da mladi prihvate i primenjuju nove standarde za rad koji će doprineti većoj zaposlenosti i podizanju konkurentnosti na tržištu rada.
– Jedan od ključnih problema sa kojima se susreće mlada osoba po završetku školovanja jeste ulazak na tržište rada bez ikakvog ili sa malo praktičnog iskustva, potrebnih veština i odgovarajućih stavova i sposobnosti. Njihov odnos prema radu je takav da uglavnom rade zato što moraju, zato što to od njih očekuju roditelji ili zato što su odrastali usvajajući „poremećene” vrednosti. Oni ne shvataju rad kao vrednost, ne vrednuju sopstveni rad i nisu naučeni i odgajani u duhu da preuzmu odhovornost za svoj život. Sprovođenjem ovog projekta mi se trudimo da ohrabrimo mlade da prihvate princip po kojem je njihov lični rad, osnova njihovog uspeha u životu, objašnjava Đurđev.
Nedavno je pokrenut i projekat ,,Radna etika za učenike srednjih škola u Srbiji” uz podršku Ministarstva omladine i sporta i u partnerstvu sa Kancelarijama za mlade iz opština Vračar, Palilula, Loznica i Bečej.
Osim što su u velikoj meri javnosti nametnuli temu vrednosti rada i radne etike, stručnjaci Centra za savremenu edukaciju učestvovali su i u kreiranju nedavno usvojene Nacionalne strategije za mlade Republike Srbije, kao i u pisanju Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategije za mlade.
-----------------------------------------------------------
Najvažniji faktor
Radna etika je vrednosna kategorija i podrazumeva da je rad lično i društveno poželjan. Iz takvog shvatanja proizilazi pozitivan odnos prema radu i dobre radne navike kao stil ponašanje. Osnovne stavke radne etike su: marljivost, tačnost, štedljivost, poštenje, kvalitetna komunikacija itd. Produktivnost i konkurentnost preduzeća direktno su srazmerne sa radnom etikom zaposlenih.