Zašto se Britanci sve više boje Rusa
Бен Волас одлази "јер се боји рата" (Твитер)
Načelnik britanskog generalštaba, general ser Patrik Sanders, rekao je pre neki dan da Velika Britanija ne može da se „sakrije” iza savezničkih armija NATO-a i uporedio je zastarele tenkove sa „dial-ap telefonima u doba ajfona”. Prevedeno, britanska armija nije na tom nivou da može da se uspešno odbrani... ako bude napadnuta. Ko da je napadne, pitali su se mnogi.. Rusi, jedini je logičan odgovor.
Zvaničnici Ministarstva odbrane brane se da se fokusiraju na „lekcije iz sukoba u Ukrajini“ kako bi se stvorila „verodostojna borbena snaga koja će učvrstiti našu ulogu uticajnog igrača na svetskoj sceni i sada i u budućnosti“.
Načelnik štaba odbrane admiral ser Toni Radakin priznao je da se ruski tenkovi koje su uništili Ukrajinci sada detaljno proučavaju u laboratoriji u Porton Daunu kako bi se saznali detalji ruske taktike.
„Naši naučnici otkrivaju detalje nepoznate drugim zemljama bukvalno na nivou autopsije, a to nam pomaže da shvatimo kako njihova tehnologija funkcioniše, kako možemo da je pobedimo, kako možemo da poboljšamo svoj oklop, kako da poremetimo njihovu komunikaciju, kako da razbijemo njihovu zaštitu — to je ono što radimo“, zaključio je on.
Ministar odbrane Ben Volas je zahtevao da Ministarstvo odbrane investira u tenkove, koje je nazvao "kičma vojske".
„Tenkovi su nam potrebni, niko ih ne stavlja van upotrebe“, rekao je on. „Ali kakve god tenkove da imamo, potrebna su nam dodatna ulaganja kako bismo osigurali da su zaštićeni, spremni i pravilno održavani.“
Volas, koji je prošle nedelje obećao da će napustiti svoju funkciju prilikom sledeće rekonstrukcije, uveravao je da neće ući u istoriju nipošto smanjenjem broja vojske.
„Naše nasleđe će biti modernizovanija vojska“, rekao je on i dodao da „nema smisla skladištiti brodove u mehurićima“ i „nema smisla skladištiti neradne tenkove koji skupljaju prašinu“.
On je sugerisao da bi udare sa mora, koji danas zahtevaju podmornice, u budućnosti mogao da izvodi pešadijac sa mobilnog telefona.
On je u intervjuu za list „Tajms” rekao da je najviše zabrinut zbog kontinuirane pretnje ruskog predsednika Vladimira Putina, sve agresivnije Kine i terorističkih grupa koje još uvek nisu nestale.
„Pred kraj decenije, svet će biti mnogo nesigurniji, nesigurniji. Mislim da ćemo se naći u sukobu. Bilo da se radi o hladnom ili toplom sukobu, mislim da ćemo biti u teškoj poziciji”, rekao je britanski ministar.
Kako je naveo, njegova najveća zabrinutost je opasnost od vojnog sukoba sa Rusijom, slučajnog ili drugog.
„Ako Putin izgubi u Ukrajini, biće duboko ranjen. On još uvek ima vazduhoplovstvo i mornaricu - i vidimo da njegova mornarica radi prilično agresivne manevre. Putin još nije završio sa nama. Tražiće krivce”, upozorio je ministar.
A ako se on plaši i širi pesimizam, šta onda da pomisle obični građani, a i vojnici.
Velika Britanija mora da brani komunikacijske kablove ispod mora od potencijalno katastrofalnog napada ruske mornarice, koji bi mogao da prekinuti finansijske transakcije vredne trilione dolara, upozoravaju mnogi.
Volas je ranije najavio da će do 2025. broj potpuno obučenih vojnika biti smanjen sa 82.000 na 73.000 – a to je antirekord u istoriji.
Protivnici ga napadaju da time Britanija postaje mnogo ranjiva. I da u vojsku mora da se ulaže, naročito sada kada preti opasnost. A znaju od koga.
Volas se brani da je njegova dužnost da stavi vojsku u punu pripravnost ako zemlja želi da u budućnosti proširi oružane snage i odbrani se od napada.
Plan uključuje investiciju od 2,5 milijardi funti za proširenje arsenala kako bi se dodatno povećala borbena gotovost.
Kada je ruski poslanik Andrej Guruljov početkom juna rekao u emisiji na državnoj televiziji da bi bilo dobro „odmah uništiti Britaniju”, u Londonu je i to izazvalo „veliku nelagodnost“.
Guruljov je, piše Skaj njuz, često imao takve javne ispade. On je ranije pretio da će napasti Aljasku raketama i rekao da Sovjetski Savez „nije otišao dovoljno daleko“ tokom Drugog svetskog rata.
I napad na Krimski most za koje Rusi optužuju Britance za saučesništvo, dolio je dozu straha na ostrvu. Naročito izjava iz Moskve da to neće proći nekažnjeno.
Sa Rusima nema šale, sve češće se čuje u britanskim medijima. „Mogu da upotrebe svoje nuklearne rakete, pa čak i bez njih, mi nemamo štit“.. Prisećaju se i Drugog svetskog rata, i Koventrija koji je sravnjen sa zemljom..
Čini li vlada nešto da nas zaštiti, pita više analitičara. Odgovor je – malo čini. Otud i sve veći strah.