Bećirović i Komšić traže intervenciju stranaca zbog Srpske
Ново прегласавање у Председништву БиХ (Фото архива Председништва БиХ)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – „U odsustvu želje da probleme rešava kroz dijalog domaćih političkih snaga i realnim sagledavanjem uzroka svih problema, Denis Bećirović je skloniji da traži akciju spoljnog sveta”, navela je Željka Cvijanović povodom zaključaka koje je usvojilo Predsedništvo BiH tako što su hrvatski i bošnjački članovi tog tela ponovo preglasali srpskog. U zaključcima koje je predložio bošnjački član Denis Bećirović, a podržao Željko Komšić, iznosi se niz teških kvalifikacija na račun Srpske, te navodi kako smesta treba da se „prekine s ultimatumima, separatističkim politikama i napadima na državu i njene institucije”.
Povod za usvajanje ovih zaključaka su aktivnosti u RS, gde su usvojeni zakoni koji su odbacili odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH. Bećirović i Komšić optužuju Banjaluku za atakovanje na Dejtonski sporazum, čime se, kako navode, „ugrožava mir u BiH i regiji”.
U zaključcima koje je potrebno usvojiti i u drugom čitanju, nakon čega srpski član Predsedništva BiH može da uloži veto, navodi se kako je sprečavanje sprovođenja odluka Ustavnog suda „nelegalna radnja i kršenje Ustava BiH”. Bećirović i Komšić pozivaju visokog predstavnika da deluje, a predstavnike međunarodne zajednice da „prestanu da tolerišu antidejtonsku politiku Srpske”, dok Srbiju i Hrvatsku pozivaju da „poštuju princip suverene jednakosti država i princip neintervencije u unutrašnja i spoljna pitanja drugih država”. Slične teze Bećirović je izneo i u utorak, u razgovoru sa zapadnim ambasadorima predstavnicima država članica NATO-a, s tim da je tada pozvao tu vojnu alijansu da „konkretno podrži BiH”. O političkoj krizi juče se razgovaralo i u Skupštini RS. Poslanik Srđan Mazalica smatra da je Srpska diskriminisana u smislu učešća u Dejtonskom sporazumu i Ustavnom sudu BiH.
„Prema svim principima međunarodnog prava, kad jedna federalna jedinica dođe u položaj da je diskriminisana u odnosu na državnu zajednicu ima pravo da istupi iz vršenja zajedničke funkcije vlasti kao državne zajednice ili da dođe do otcepljenja”, rekao je Mazalica.
Reagujući na zaključke Bećirovića i Komšića, Cvijanovićeva je izjavila da je reč o netačnim kvalifikacijama i „još jednom u nizu pokušaja da se ocrni Srpska”, a sakriju stvarni uzroci krize u BiH. Naglasila je da Skupština RS radi u skladu s Ustavom, te da nije funkcija predsedništva da preispituje odluke, stavove, zakone ili zaključke Narodne skupštine RS.
„Bećirović smatra da međunarodni faktor treba da ispunjava njegove političke želje u obračunu s ustavnim i konstitutivnim delovima BiH ili političkim akterima koji ne dele njegove političke vizije. Problemi se efikasno mogu rešavati samo kroz dijalog domaćih političkih snaga i realno sagledavanje uzroka svih problema”, navela je Cvijanovićeva.
Predsednik RS Milorad Dodik izjavio je da se iz Sarajeva stalno poziva na ustavnost i zakonitost tako što se na delovanje pozivaju čak i oni organi koji ne postoje u Ustavu BiH, kao što su Sud BiH i Tužilaštvo BiH, Oružane snage, Sipa, indirektni porezi, Obaveštajno-bezbednosna agencija. Komentarišući navode iz zaključaka, Dodik je podsetio da je Misija Altea (Eufor) u nekoliko navrata rekla da u BiH nisu ugroženi mir i bezbednost.
I opozicija u RS smatra da je kriza potekla iz Sarajeva i da su (ne)imenovani supervizor Kristijan Šmit i Ustavni sud iskoračili van mandata. Predsednik opozicionog PDP-a Branislav Borenović izjavio je da se iza priče Bećirovića o miru, toleranciji, pravdi, zajedničkom životu i miroljubivom društvu „krije čovek koji je karijeru izgradio na nacionalnoj netrpeljivosti”.