De Kermabon: Spreman sam da Beogradu dodatno razjasnim ulogu Euleksa

18. 09. 2008. 22:00

ИвдеКермабон

Nakon odluke Generalnog komiteta Ujedinjenih nacija da u dnevni red generalne skupštine uvrsti inicijativu Beograda da se od Međunarodnog suda pravde zatraži mišljenje o nezavisnosti Kosova, državni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanović izjavio je da veruje da će Međunarodni sud pravde biti „na našoj strani” i proceniti nelegalnim akt proglašenja nezavisnosti Kosova. On je, u intervjuu Televiziji B92 rekao da je uveren da bi to zaustavilo i usporilo proces priznavanja kod drugih zemalja i stvorilo prostor da „eventualno sednemo za sto jednoga dana, kada i Albanci i Srbi budu shvatili da je to neophodno”.„Status Kosova neće se promeniti, ma šta govorio (specijalni predstavnik EU na Kosovu) Piter Fejt” naglasio je Ivanović i dodao da vlada traži mogućnost da pregovorima sa Unmikom dođe do rešenja da „i vuci budu siti i ovce na broju”.

Ivanović je rekao i da će za nekoliko godina Srbija biti članica EU, a da Kosovo to neće biti i da će „njihovo članstvo u EU zavisiti od toga imaju li ili nemaju sporazum sa nama”.

S druge strane, šef misije EU na Kosovu i Metohiji Iv de Kermabon izjavio je juče Tanjugu da je spreman da političkim liderima u Beogradu dodatno razjasni ulogu i mandat Euleksa kako bi prihvatili njegovo razmeštanje na celom Kosovu i Metohiji. „Ako treba još vremena za uveravanja, mi smo spremni za to, ali govorim o nedeljama ili mesecima, a ne o godinama”, rekao je šef Euleksa.

On je naglasio da za njega lično i za EU „nema sumnje u to da Euleks treba da bude nadležan za vladavinu zakona na celom Kosovu”. De Kermabon je dodao da ne namerava da Euleks raspoređuje silom, već da će to da učini onda kada bude došlo do prihvatanja misije „i na terenu i u Beogradu”.

A analitičar Evropskog saveta za spoljnu politiku Ričard Gauen ocenio je juče za Bi-Bi-Si da bi Srbiji trebalo omogućiti da zatraži mišljenje o nezavisnosti Kosova od Međunarodnog suda pravde, jer bi suprotna odluka narušila koncept međunarodnog prava, ali i da bi zauzvrat „Srbija trebalo da prihvati stvarnost na terenu, odnosno da, zarad dobrobiti Srba na severu Kosova i u enklavama, sarađuje sa misijom EU”. „Te dve stvari bi trebalo da teku uporedo. Beograd, po mom mišljenju, suviše dugo insistira na međunarodnom pravu i zanemaruje teškoće kosovskih Srba”, rekao je. On je dodao i da pritisci i ucene nisu način za pridobijanje saveznika u UN i dodao da bi bilo „jako tužno kada bi EU, čiji je uticaj, prema izveštaju tog nezavisnog udruženja, značajno opao u UN, „spustila na takav nivo da siledžijski gura svoje predloge i ideje, kao što to čine pojedine zemlje”. Ocenio je da tim zemljama treba ponuditi diplomatsku, pa i finansijsku pomoć u cilju efikasnijeg unapređenja ljudskih prava, što je jedan od prioriteta EU u UN, za razliku od SAD. „U tom kontekstu, podsetio bih da, uprkos Kosovu i drugim teškoćama, Srbija u UN glasa za svaku inicijativu EU – zato što shvata da je u njenom interesu da bude u savezu sa tako moćnom grupacijom”, rekao je on.