Žiteljima nelegalnih objekata struja i voda, a ne ozakonjenje
(Фото А. Васиљевић)
Izmenama Zakona o ozakonjenju samo se omogućava ljudima koji žive u nelegalnim objektima, a nemaju struju i vodu, da se privremeno priključe, ovo je humanitarna mera, koja nema nikakve veze sa ozakonjenjem objekta, rekao je juče resorni ministar Goran Vesić odgovarajući na primedbe opozicionara u Skupštini Srbije. Opozicija je tvrdila da će zakon pomoći nesavesnim investitorima, a ministar i poslanici vladajuće koalicije su isticali da investitori nisu obuhvaćeni, što je, radi sigurnosti, potvrđeno i prihvatanjem amandmana Đorđa Komlenskog (PS).
Obrazlažući svoj amandman, koji se predlaže da se ne prihvati izmena zakona, Ana Oreg (PE) govorila je, između ostalog, o gradnji „nebodera u centrima gradova, što nećete videti u Švedskoj, na primer” i o „odsustvu bilo kakvog plana u Novom Sadu”. U prilog neusvajanju predloženog rešenja govorila je i Marina Lipovac Tanasković (NS), koja je optužila vlast za nelegalnu gradnju. Nikola Nešić (M–Z) tražio je da se pre donošenja ovog rešenja napravi analiza o opterećenju elektroenergetskih instalacija, s tim se složio i Robert Kozma (ZLK), ali je izrazio i sumnju da se ovaj zakon menja „kako bi se zabašurile izmene Zakona o planiranju i izgradnji kojima se investitorima poklanja potencijalnih deset miliona evra besplatnom konverzijom”. Dveri, kako je rekla Radmila Vasić, podržavaju izmene jer „ljudi treba imaju struju i vodu”, ali je izrazila bojazan da se uz njih „ne provuku i investitori koji su nelegalno gradili za prodaju”.
Amandman Đorđa Komlenskog (PS), kojim se precizira da se izmene zakona odnose na porodično-stambene objekte u kojima žive porodice koje to treba i da dokažu, vlada je prihvatila. Komlenski je kazao da se amandmanom „samo potvrđuje namera vlade da se ovde radi isključivo o priključenju stambenih porodičnih objekata koje su građani sticali gradnjom ili kupovinom da bi rešili svoje stambeno pitanje”.
Odgovarajući na primedbe opozicije ministar Vesić je rekao da je stekao utisak da su svi poslanici za usvajanje ovog zakona „jer svi žele da rešimo problem ljudima koji žive u objektima bez struje i vode, jedino što ne žele svi da glasaju za zakon”. Dodao je: „Oni će glasati protiv, onda će pričati ljudima da su baš oni hteli da se problem reši, ali su morali da glasaju protiv jer ništa drugo nisu mogli da urade, a problem, osim izmenom zakona, ne može da se reši. Moram da kažem da je to baš, baš licemerno.”
Vesić je rekao: „Ne mislim da je pošteno da pričate ljudima da ste za to da se reši problem, a onda pričate protiv zakona. Nikakvi poslovni objekti. To je odgovor i na pitanje poslanika (Marijana) Rističevića, koji je pitao da li će biti priključen SBB. Neće niko ko je pravno lice. Ovde je reč o fizičkim licima koji žive sa svojim porodicama u tim objektima. Niko neće biti ozakonjen na osnovu ovog zakona, to je privremena mera koja proističe iz odluka suda u Strazburu da su struja, voda i kanalizacija osnovna ljudska prava i ovo nema veze sa ozakonjenjem.”
Raspravu je obeležila vrlo oštra polemika između Srđana Milivojevića (DS) i Marine Raguš (SNS). Milivojević je kazao da „vlast pokušava da obmane građane da je opozicija navodno protiv ovog zakona”. Istakao je: „Vas, građane, koji ste ostavljeni bez struje i vode i zato protestovali ispred Narodne skupštine, podsećam da se samo opozicija udostojila da vas primi. Uplašena protestima, vlast izlazi u susret građanima, koji su mesecima protestovali po ulicama Beograda.” Pokazujući fotografije mostova koji su srušeni tokom NATO bombardovanja, Milivojević je kazao: „Ovakve mostove ste vi nama ostavili. I vi ćete nešto da gradite, pokrijte se ušima i ćutite.” Vesić je kazao da je on građane iz udruženja „Hoćemo struju u 21. veku” primio šest puta i da su i oni bili pitani za zakonsko rešenje.
Komlenski je Milivojeviću rekao da bi trebalo da se potrudi da sasluša šta su rekle njegove opozicione kolege Ana Org i Nikola Nešić, „oni su apsolutno protiv ovog zakona, a ne vladajuća garnitura, bolje se vi poklopite ušima i ćutite”.
Marina Raguš (SNS) je rekla: „Kada budete lokatori za NATO avijaciju, treba da prebrojite koliko je mostova tokom NATO agresije srušeno, koliko bolnica i kuća, puteva uništeno i koliko ljudi je izginulo. Zbog svega što ste tada radili, vi ne bi trebalo da budete u parlamentu. Trebalo je da budete procesuirani za čin veleizdaje. Stoga vas molim, svaki sledeći put, makar kad govorite o infrastrukturi, i o napretku ove zemlje, ipak se pokrijte ušima i ćutite.”
Milivojević je odvratio da nije on „Bilu Klintonu nosio dva miliona dolara, nego Aleksandar Vučić”, da nije on „uzeo Tonija Blera za savetnika, ni dovodio Gerharda Šredera na predizborni skup, nego Aleksandar Vučić” i da nije on „izveo majku iz RTS-a neposredno pre bombardovanja, nego Aleksandar Vučić, nema većeg izdajnika od Aleksandra Vučića”.
Raguševa mu je rekla da je opravdao sve što se dešavalo tokom NATO agresije i dodala: „Za vas je RTS bio legitimna meta, a majka Aleksandra Vučića je tu noć bila dežurna, sram vas bilo. Za vas je svaka kolateralna šteta opravdana, kako vas nije sramota da budete u ovom parlamentu? Zaboravili ste kako vas je okupljala ekipa u Budimpešti, kako vas je plaćala, kako ste krili novce u točkovima džipova, zato da tom NATO agresijom takozvano Kosovo dobije državnost, da odmah posle 2000. godine pustite albanske teroriste, pa taj Bil Klinton, Šreder, vas su doveli na vlast, nismo vas mi srušili, dragi kolega, nego korupcija u vašim redovima, zato što ste onolike pare koje ste dobili, umesto da završe u putevima, što radi Aleksandar Vučić, kod vas su završavale u privatnim džepovima. Da sam na vašem mestu, nikada ne bih ušla u srpski parlament.”
Tatjana Manojlović (DS) rekla je da je 16 njenih kolega stradalo u RTS-u, „oni su žrtvovani, žrtvovao ih je taj sistem, a ministar informisanja je bio Aleksandar Vučić, koji se upravo tada useljavao u stan dobijen od države”.
Aleksandar Marković (SNS) odgovorio je citatima iz filma „Hronika najavljene smrti – istina o stradanju naših kolega u NATO bombardovanju”, navodeći izjavu novinarke RTS-a: „Inače, Angelina Vučić (majka predsednika Vučića) te večeri nije trebalo da radi, zvali su je da nekog zameni, u jedan sat sam je pitala: ’Angelina, hoćete li vi u režiju? Ona je otišla u režiju, a ja sam u dva išla na emitovanje.’ Širenjem laži da je Angelina bila van zgrade te noći, da ju je sin koji je tada bio ministar izvukao na vreme, samo se skida odgovornost onih koji su naredili ovo ubistvo radnika RTS-a, ovo kaže predsednik UNS-a Vladimir Radomirović, dakle niko iz SNS-a, ili tada iz SRS-a, nego predsednik UNS-a i nekadašnji novinar RTS-a Željko Pantelić. Dakle, ovo novinari i zaposleni govore, kako vas nije sramota, prestanite više sa tom besomučnom kampanjom.”
Popodne se raspravljalo o pomoći deci do 16 godina u iznosu od 10.000 dinara, u kojoj je najmanje reči bilo o tome.