Ne­ta­ni­ja­hu pro­tiv se­be okre­nuo sa­ve­zni­ke, ali i Je­vre­je

Ljiljana Vujić

26. 07. 2023. 15:54

По­ли­ци­ја во­де­ним то­по­ви­ма рас­те­ру­је де­мон­стран­те (Фо­то EPA-EFE/Abir Sul­tan)

Si­tu­a­ci­ja u Izra­e­lu zbog re­for­me pra­vo­su­đa je ta­kva da je He­zbo­lah se­bi od­u­zeo sta­tus nji­ho­vog naj­ve­ćeg ne­pri­ja­te­lja tvr­de­ći da od se­be sa­me ova dr­ža­va tre­nut­no ne­ma opa­sni­jeg pro­tiv­ni­ka. Ova li­ban­ska pa­ra­voj­na or­ga­ni­za­ci­ja, ko­ja tra­di­ci­o­nal­no ra­tu­je pro­tiv Izra­e­la, u osvr­tu na de­ša­va­nja u Kne­se­tu, ka­že da je po­ne­de­ljak naj­go­ri dan „u isto­ri­ji tog en­ti­te­ta” i da je to upra­vo ono što Izra­el vo­di na put „ko­lap­sa, frag­men­ta­ci­je i ne­stan­ka”. Eks­tre­mi­sti na­vo­de po­ne­de­ljak, jer je ta­da Kne­set usvo­jio pred­log za­ko­na pre­mi­je­ra Benjamina Ne­ta­ni­ja­hua, ko­jim se uki­da­ju ovla­šće­nja Vr­hov­nog su­da da po­ni­šta­va od­lu­ke vla­de i par­la­men­ta ko­je sma­tra štet­nim i ne­ra­zum­nim.

Od­lu­ka ko­ja je iz par­la­men­ta ob­i­šla svet pr­vi put je u sta­vu pri­bli­ži­la izra­el­skog oko­re­log ne­pri­ja­te­lja He­zbo­lah sa naj­ve­ćim sa­ve­zni­kom Izra­e­la – Ame­ri­kom. Ad­mi­ni­stra­ci­ja ame­rič­kog pred­sed­ni­ka sma­tra da je „za ža­lje­nje” to što je par­la­ment ra­ti­fi­ko­vao deo pla­na vla­de o re­for­mi. Iz Be­le ku­će je po­ru­če­no da se de­mo­krat­ske pro­me­ne mo­ra­ju spro­vo­di­ti na osno­vu kon­sen­zu­sa. Na­i­me, za­kon je usvo­jen sa 64 gla­sa za i bez onih ko­ji su bi­li pro­tiv. Opo­zi­ci­o­ni po­sla­ni­ci boj­ko­to­va­li su gla­sa­nje na­zvav­ši ga sra­mot­nim. Ni­je sa­mo Džo­zef Baj­den iz­ra­zio bo­ja­zan. Ce­la me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca stre­pi da su re­for­me iza­zva­le ozbilj­ne pu­ko­ti­ne u dru­štvu.

Ze­mlja je na no­ga­ma. Hi­lja­de de­mon­stra­na­ta su na uli­ca­ma, a ko­li­ko su be­sni mo­žda naj­bo­lje ilu­stru­je to što su da­ni­ma pre ne­go će u po­ne­de­ljak bi­ti odr­ža­no iz­gla­sa­va­nje za­ko­na pe­ša­či­li do Je­ru­sa­li­ma i Tel Avi­va i spa­va­li u ša­to­ri­ma uz put. Po­li­ci­ja je uoči gla­sa­nja mo­ra­la da ras­te­ru­je de­mon­stran­te, ali ipak ni­je us­pe­la da iz­beg­ne su­kob u po­ne­de­ljak ve­če. Ob­ra­ču­ni, vo­de­ni to­po­vi i su­zav­ci, hap­še­nja, obe­le­ži­li su i mi­nu­lo ve­če, to­kom ko­jeg je u štrajk stu­pi­lo i zdrav­stvo. Me­di­cin­sko udru­že­nje ko­je pred­sta­vlja oko 95 od­sto le­ka­ra odr­ža­lo je pro­test osta­vlja­ju­ći u ra­du sa­mo slu­žbu hit­ne po­mo­ći. Re­mont pra­vo­su­đa je za njih put ka de­va­sta­ci­ji zdrav­stve­nog si­ste­ma.

Me­di­ji iz­ve­šta­va­ju da su na­po­ri pre­mi­je­ra da iz­gu­ra re­for­mu pra­vo­su­đa, ume­sto da na­đe kom­pro­mis, po­se­ja­li raz­dor i u izra­el­skim od­bram­be­nim sna­ga­ma, te po­lju­lja­li od­no­se iz­me­đu dr­ža­ve i Je­vre­ja u di­ja­spo­ri. Ge­ne­ral­ni štraj­ko­vi, za­tvo­re­na vra­ta tr­žnih cen­ta­ra i pred­u­ze­ća u znak so­li­dar­no­sti uka­zu­ju da do­ma­ća kri­za ga­zi u no­vo po­gla­vlje. Po­bu­na voj­nih re­zer­vi­sta ko­ji upo­zo­ra­va­ju da ne­će slu­ži­ti iza­zi­va strah da bi sprem­nost voj­ske mo­gla da bu­de ugro­že­na.

Štam­pa ši­rom sve­ta pro­no­si po­ru­ke ko­ji­ma gra­đa­ni ob­le­plju­ju fa­sa­de i ogra­de: „Ne­će­mo slu­ži­ti dik­ta­to­ru”, „De­mo­kra­ti­ja ili po­bu­na”, „Spa­si­te Izra­el od Ne­ta­ni­ja­hua”. Za­ni­mlji­vim se či­ni i tekst ob­ja­vljen u po­ne­de­ljak u „Nju­jork taj­msu”, ko­jim se po­zi­va ame­rič­ka ad­mi­ni­stra­ci­ja da sma­nji go­di­šnju po­moć ko­ju da­je Izra­e­lu. Tekst na­vo­di da se vo­di buč­na de­ba­ta o to­me šta se de­ša­va u ovoj ze­mlji, zbog če­ga autor član­ka pi­ta da li je do­šlo vre­me da SAD pre­ki­nu s ra­si­pa­njem oskud­nih re­sur­sa i da li ima smi­sla da i da­lje iz­dva­ja­ju ogrom­nih 3,8 mi­li­jar­di do­la­ra go­di­šnje dru­goj bo­ga­toj ze­mlji.

Opo­zi­ci­ja je ta­ko­đe gla­sna. „Tajms of Izra­el” na­vo­di da je opo­zi­ci­o­ni li­der Ja­ir La­pid obe­ćao da će pod­ne­ti žal­bu i po­zva­ti Vr­hov­ni sud da po­ni­šti usvo­je­ni za­kon. On je po­ne­de­ljak na­zvao tu­žnim da­nom jer je „ta­da uni­šte­na izra­el­ska de­mo­kra­ti­ja”. 

„Ne­će nas na­te­ra­ti da od­u­sta­ne­mo. Bor­ba je tek po­če­la”, na­ja­vio je La­pid, a i or­ga­ni­za­to­ri pro­te­sta, te za­pad­ni ana­li­ti­ča­ri i me­đu­na­rod­na za­jed­ni­ca ve­ru­ju da je tek po­če­lo. Si­tu­a­ci­ju pom­no pra­te ne­mač­ko i bri­tan­sko mi­ni­star­stvo spolj­nih po­slo­va. Ber­lin po­ru­ču­je da s ve­li­kom za­bri­nu­to­šću gle­da na pro­du­blji­va­nje ten­zi­ja u izra­el­skom dru­štvu, ko­je se već re­flek­tu­ju gnev­nom re­ak­ci­jom Je­vre­ja iz SAD. Ame­rič­ki je­vrej­ski ko­mi­tet, jed­na od naj­sta­ri­jih pro­iz­ra­el­skih gru­pa u SAD, te­ško je raz­o­ča­ran usva­ja­njem za­ko­na i za­bri­nut da će po­de­le u dru­štvu bi­ti iz­u­zet­no du­bo­ke i da će se od­ra­zi­ti na izra­el­sku voj­sku.

Stuč­nja­ci sma­tra­ju da će no­vi za­kon olak­ša­ti vla­di kraj­nje de­sni­ce da vo­di po­li­ti­ku na­u­štrb Pa­le­sti­na­ca, ko­ji, pak, do­da­ju da eli­mi­ni­sa­njem nad­zo­ra ko­ji sud ima nad od­lu­ka­ma vla­de do­dat­no ovu in­sti­tu­ci­ju sta­vlja u slu­žbu dr­ža­ve, jer sud, ka­žu Pa­le­stin­ci, „ni­kad i ni­je bio li­be­ra­lan, ni­ti im je slu­žio na bi­lo ko­ji na­čin”.

„Tajms of Izra­el” pre­no­si da je izra­el­ski mi­ni­star za na­ci­o­nal­nu si­gur­nost Ita­mar Ben Gvir re­kao da je usva­ja­nje spor­nog za­ko­na sa­mo po­če­tak, jer po­sto­ji mno­go prav­nih aka­ta ko­je tre­ba da iz­gla­sa­ju u sklo­pu re­vi­zi­je pra­vo­su­đa.