Mobilizacija muslimana u svetu zbog skrnavljenja Kurana
(Фото EPA-EFE Yahya Ahrab)
Paljenje, cepanje i gaženje Kurana u Švedskoj i Danskoj, ali i još nekim zapadnim zemljama, izazvalo je talas protesta u islamskom svetu. U Ankari su pokrenuli diplomatsku inicijativu kako bi se zauzeo zajednički stav u borbi protiv islamofobije, koja sve više uzima maha, pogotovo u skandinavskim državama.
„Zabrinuti smo zbog sve agresivnije retorike i napada na muslimane u Evropi, posebno u skandinavskim zemljama”, izjavio je predsednik Redžep Tajip Erdogan komentarišući učestale incidente.
Turska nije usamljena. „Snažno osuđujemo neodgovorne postupke švedskih vlasti koje su odobrile paljenje svete knjige”, ističu u Saudijskoj Arabiji. „To je igranje osećanjima miliona muslimana širom sveta”, kažu u Kairu. „Ako treba, mi ćemo svojom krvlju čuvati Kuran”, poručuju pripadnici militantnog Hezbolaha u Libanu. „Skrnavljenje knjiga u Evropi podseća na mračna vremena, a ćutanje pred tim zločinima dovešće do većeg nasilja i promovisanja terorizma”, ističu u Teheranu. Ankara je raspisala poternicu za hapšenje danskog ekstremiste Rasmusa Paludana i još osam osumnjičenih zbog skrnavljenja Kurana ispred turske ambasade u Stokholmu početkom godine. Demonstranti u Džakarti palili su zastave Švedske, Danske i Holandije zbog skrnavljenja svete knjige.
Pripadnici danske ultranacionalističke grupe u petak su ispred iračke ambasade u Kopenhagenu spalili Kuran i izvikivali slogane protiv muslimana. Holandski desničar Edvin Vagensveld, vođa pokreta „Patriotski Evropljani protiv islamizacije Zapada”, u Hagu je takođe oskrnavio islamsku svetu knjigu.
Organizacija za islamsku saradnju (OIC) osudila je te postupke, pošto je u ime prava na slobodu javnog izražavanja izostala akcija protiv pobornika islamofobije. „Te vlade moraju da izvršavaju svoje obaveze u skladu s međunarodnim pravom i rezolucijama Ujedinjenih nacija, ističu u toj organizaciji, koja okuplja 57 zemalja, gde živi milijardu i 800 miliona muslimana.
Ovo je očigledno sudar dva poimanja demokratije. U skandinavskim zemljama građani imaju pravo da protestuju na javnim mestima, da pale Kuran, kao i druge knjige, pod uslovom da pri tome ne izazivaju nerede i ne ugrožavaju druge građane. U islamskim zemljama to ne mogu da shvate niti da prihvate kad je reč o Kuranu. Koreni tih civilizacijskih sudara su mnogo dublji: na Zapadu optužuju muslimanske zemlje da povremeno smišljeno „izvoze terorizam” (preko Al Kaide, Islamske države, Fronta al Nusre), što u islamskim zemljama demantuju.
U Ankari su pokrenuli diplomatsku akciju kako bi se zauzeo zajednički stav u borbi protiv ekstremista i islamofobije, koja se sve više oseća na Zapadu. „Muslimanske zemlje treba zajednički da se bore protiv vinovnika tih ekscesa koji su učestali”, kaže turski ministar spoljnih poslova Hakan Fidan. On je razmatrao taj problem u telefonskim kontaktima s kolegama iz Saudijske Arabije, Egipta, Libije i Iraka i dogovoreno je da se održi sastanak Organizacije za islamsku saradnju (OIC). Na tom skupu trebalo bi da se utvrde konkretne mere kako bi se ubuduće sprečili slični incidenti.
Treće paljenje islamske svete knjige u Danskoj
Petoro antiislamskih aktivista zapalilo je juče Kuran ispred ambasade Egipta u Kopenhagenu, što je treći takav incident u Danskoj za manje od nedelju dana.
Skup ispred ambasade održala je grupa koja sebe naziva „Danske patriote”, preneo je Rojters.
Ista grupa prethodno je organizovala paljenje Kurana ispred iračke ambasade u Kopenhagenu. Iz danske vlade su naveli da osuđuju skrnavljenje Kurana, poručivši da je reč o „provokativnim i sramotnim akcijama”. Međutim, dodali su da vlada nema moć da blokira nenasilne demonstrante. „Sloboda govora tokom demonstracija ne uključuje samo verbalno izražavanje. Ljudi se mogu izraziti na različite načine, kao što je spaljivanje predmeta”, rekla je profesorka prava na Univerzitetu u Kopenhagenu Trine Baumbah.