Niš, srpska ratna prestonica, obeležava početak Velike vojne
Текст објављен на првој страни „Политике” 28. јула 1914.
Niš – Prigodnim manifestacijama danas će u našoj zemlji, posebno u Nišu, ratnoj prestonici Kraljevine Srbije od 25. jula 1914. do 16. oktobra 1915. godine, biti obeležena 109. godišnjica objave rata Austrougarske našoj zemlji. Centralni događaj u Nišu planiran je ispred jednog od ulaza u zgradu nekadašnje Moravske banovine na Nišavskom keju, u kojoj je sada sedište Univerziteta u Nišu. Prema programu, na spomen-ploču pored ulaza u ovo zdanje a ispod terase sa koje je predsednik srpske vlade Nikola Pašić okupljenom narodu i vojsci pročitao sadržinu telegrama iz Beča o objavi rata, danas će u prisustvu predstavnika Vojske Srbije, MUP-a i Žandarmerije, Grada i Nišavskog okruga, kao i brojnih udruženja i organizacija koje neguju tradicije oslobodilačkih ratova u Nišu, biti položeni venci i cveće. Naravno, biće evocirana sećanja na jedan od najznačajnijih datuma u istoriji Srbije.
Telegram o objavi rata, koji je potpisao ministar inostranih dela Austrougarske grof Leopold fon Berhtold, poslat je iz Beča, preko Budimpešte u Beograd. Odmah je prosleđen najpre Vrhovnoj komandi Srpske vojske u Kragujevcu, a potom u Niš predsedniku vlade Nikoli Pašiću. Niš je tri dana pre toga odlukom najviših državnih organa kraljevine proglašen ratnom prestonicom Srbije. Pašić je odmah popodne i u večernjim satima tog 25. jula (odnosno 12. jula po julijanskom kalendaru) zajedno sa ministrima, državnom kasom, arhivom, umetničkim zbirkama i drugim dragocenostima evakuisan iz Beograda u Niš. Preseljenje je usledilo nakon odluke regenta Aleksandra Karađorđevića od 25. jula 1914. godine, da se Vlada Kraljevine Srbije, kao i Dvor i Narodna skupština izmeste iz Beograda, jer se znalo da će Austrougarska najpre udariti na srpsku prestonicu.
Tri dana kasnije, dok je u jednom niškom restoranu bio na ručku sa porodicom i ruskim izaslanikom Vasilijem Nikolajevičem Štrandmanom, Nikoli Pašiću predat je u ruke telegram. Pročitao ga je, prekrstio se i istog trenutka otišao. Sa pratnjom i saradnicima zaputio se u zgradu Moravske banovine na desnoj obali Nišave. Pola sata kasnije sa jednog od balkona obratio se okupljenom narodu i saopštio da je Austrougarska objavila rat Srbiji.
Originalni dokument objave rata nalazi se i čuva u Državnom arhivu Austrije. Unesko je 2015. godine na predlog Arhiva Srbije doneo odluku o upisu ovog telegrama objave rata Austrougarske Srbiji u Međunarodni registar „Sećanje sveta”.
„Politika” prva objavila austrougarski telegram
„Politika” je prva u našoj zemlji objavila kopiju telegrama Austrougarske o objavi rata Kraljevini Srbiji. Bilo je to u ponedeljak, 29. jula 1929. godine, tačno petnaest godina od početka rata, u broju 7.627, na petoj strani. Zanimljivo je da se u originalnom telegramu nalazio i deo rečenice koji je precrtan plavom olovkom, a koji glasi „a naročito s obzirom na to da su srpske trupe već napale jedan odred Carske i Kraljevske vojske u blizini Kovina”. Ova polurečenica stajala je u originalnom telegramu odmah posle izjave da je „Carska i Kraljevska Vlada prinuđena da se sama pobrine za očuvanje svojih prava i interesa...”, ali nije ostala u samom dokumentu.
Poginulo 15 miliona, povređeno više od 20 miliona ljudi
U Prvom svetskom ratu (primirje je potpisano 11. novembra 1918. godine), u kojem su učestvovale sve veće svetske sile podeljene u dva saveza – Trojna Antanta i Centralne sile, pod oružjem je bilo oko 75 miliona ljudi. Najviše u Evropi – preko 60 miliona. Bio je to najveći rat u dotadašnjoj istoriji, u kojem je preko 15 miliona ljudi poginulo, a više od 20 miliona bilo ranjeno i povređeno. U ratu koji je bio nazvan Velikim, a potom Svetskim ratom (Prvim svetskim ratom nazvan je posle izbijanja Drugog svetskog rata), sve učesnice sukoba su razorene i uništene.
U prvoj godini rata Srbija je imala 350.000 vojnika i potukla je austrougarsku balkansku armiju od 290.000 regularnih vojnika i garnizonskih trupa. Sledeće 1915. godine austrougarske jedinice su ojačane jer je u međuvremenu izvršena mobilizacija, a usledio je i mučki napad Bugarske na našu zemlju. Srpska vojska se sa državnim rukovodstvom povukla preko Albanije ne želeći da se preda. Evakuisana je na Krf gde se posle odmora naoružala i reorganizovala i posle toga je prebačena na Solunski front na kojem je u 1916. zabeležila značajne borbene uspehe. A posle priprema za probijanje fronta, u oslobođenje Srbije krenula je septembra 1918. godine. Srpske i savezničke snage probile su Solunski front i prinudile Bugarsku na predaju. U nezadrživom napredovanju u oktobru i prvih dana novembra Srbija je oslobođena, a Austrougarska se raspala. Nedugo potom stvorena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca.
Pobedu u ovom ratu Srbija je skupo platila, pošto su gubici srpske vojske bili ogromni – preko 320.000 vojnika je poginulo, ranjeno, nestalo ili zarobljeno. Nikada nije utvrđeno koliko je vojnika i građana Srbije umrlo od raznih bolesti, posebno od tifusa, zime i gladi...