Beloglavi sup se vraća na Staru planinu

Višnja Aranđelović

30. 07. 2023. 11:42

(Фото Данило Пенић)

Veliki broj beloglavih supova, naše najveće ptice koja se isključivo gnezdi na jugozapadu Srbije, primećen je na Staroj planini, saopštilo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS). Ali ornitolozi su uočili i jednog crnog strvinara, lešinara koji se više od pola veka vodi kao regionalno iščezla vrsta. Kako objašnjavaju u ovom udruženju, zahvaljujući odličnom višedecenijskom radu bugarskih i španskih ornitologa, u Bugarskoj je značajno uvećan broj beloglavog supa, a smanjeno opadanje populacije bele kanje. Takođe, u prirodu je vraćen crni strvinar koji se uveliko gnezdi u prirodi, a jedan par na svega nekoliko kilometara od granice sa Srbijom.

Rast populacije lešinara u Bugarskoj se vidi i u istočnoj Srbiji gde su sve češći preleti ovih vrsta, pre svega preko Stare planine, mesta gde su se u prošlosti gnezdili. Upravo tu, ove nedelje prebrojano je najmanje 11 jedinki beloglavog supa. S obzirom na ovako veliki broj ptica, pretpostavlja se da su pronašle odgovarajući izvor hrane.

– Ovo je izuzetno velika i važna vest za sve prirodnjake. Da bismo to razumeli, moramo se vratiti nekoliko koraka unazad: lešinarima su drastično opale populacije na teritoriji bivše Jugoslavije šezdesetih godina prošlog veka, kao rezultat organizovanih trovanja vukova. Do danas nisu sanirane sve posledice tih aktivnosti. Brojnost beloglavih supova je poslednjih dvadesetak godina u porastu zahvaljujući veštačkim hranilištima, te sada u Srbiji imamo stotinak parova. Međutim, vrsta koja je nekada bila široko rasprostranjena sada ima gnezdeće parove samo u jugozapadnom delu Srbije. Crni strvinar se nažalost nije oporavio i već 60 godina se ne gnezdi u našoj zemlji. Verovatnoća da se to desi u sledećih par godina je velika, jer su kolege iz Bugarske odradile veći deo posla time što su pustili jedinke ove vrste u divljinu – kaže Slobodan Marković, ornitolog DZPPS-a.

Kako bismo zadržali lešinare na ovom području potrebno je da obezbedimo malo povoljnije uslove, a oni podrazumevaju – veštačke platforme za gnežđenje, formiranje hranilišta, kao sprečavanje trovanja.

– U Srbiji se godišnje proizvede preko 250 hiljada tona animalnog otpada, te je samo pitanje dobre volje i organizacije da se formira nekoliko manjih hranilišta u istočnoj Srbiji koja bi sa sigurnošću privukla beloglave supove i crne strvinare, a verovatno bi ih zadržala i na gnežđenju – dodaje Marković.