Nakon ubistva žena najčešće dolazi do samoubistva počinioca
(Pixabay)
Svake godine oko 30 žena strada od ruke najbližeg svog – muža, oca ili brata. Analiza slučajeva femicida počinjenih vatrenim oružjem od 2019. do 2022. godine, koju je uradio Autonomni ženski centar, pokazuje da je u gotovo dve trećine slučajeva nakon ubistva žena došlo do samoubistva počinilaca.
Kako ističe psiholog Tanja Pavlov, femicidi su se u većem procentu slučajeva dešavali u gradu (69 odsto) nego u selu (31 odsto), odnosno u javnom prostoru (56 odsto) nego u privatnom prostoru (44 odsto). Najveći broj slučajeva desio se u administrativnim regionima Vojvodine (37,5 odsto), Šumadije i zapadne Srbije (31 odsto), a manje u Južnoj i istočnoj Srbiji (19 odsto) i Beogradu (12,5 procenata). U 60 odsto slučajeva vatreno oružje kojim je počinjeno ubistvo bio je pištolj. Oružje je bilo u nelegalnom posedu u 44 odsto slučajeva, trećina počinilaca femicida imala je legalnu dozvolu, dok u četvrtini slučajeva nema podataka. Žrtve su najčešće ubijane hicem u glavu i grudi, a u većini slučajeva samoubistvo je počinjeno istim vatrenim oružjem. U najvećem procentu slučajeva, deca nisu prisustvovala činu ubistva partnerke, a femicidi su se najčešće dešavali u decembru, odnosno ponedeljkom i utorkom tokom dana – do 18 časova.
Skicirajući portret žrtve i počinioca, Tanja Pavlov navodi da su žene u mlađim godinama najčešće žrtve femicida, dok su muškarci u mlađim i srednjim godinama najčešći počinioci ubistva. Razlika u godinama između njih najčešće je jedna decenija. Zdravstveno stanje počinioca najčešće karakterišu depresivnost, agresivnost i zloupotreba alkohola. Postmortem analiza pokazuje da je u trećini slučajeva femicida počinilac prethodno pretio žrtvi da će je ubiti, dok je u četvrtini slučajeva pretio samoubistvom neposredno pre počinjenog femicida. U trećini slučajeva počiniocu je bilo lako dostupno oružje, jer je bio pripadnik policije, vojske, lovac ili lovočuvar.