Pregovori o kraju rata bez učešća Moskve
(Фото ЕПА-ЕФЕ/Martin Silvest)
Nastavlja se diplomatska ofanziva Ukrajine i njenih saveznika da pridobiju države koje su do sada nastojale da se drže po strani – ne uvode sankcije Ruskoj Federaciji, ne pružaju vojnu pomoć Ukrajini i izjašnjavaju se za mirovno rešenje. Posle nedavnog sastanka u Kopenhagenu, početkom avgusta je planirano da se održi nastavak rada na okupljanju neopredeljenih država oko ukrajinske „formule mira” u 10 tačaka. Savetnik ukrajinskog predsednika Andrij Jermak objavio je na „Telegramu” da se zvaničnici brojnih država spremaju za sastanak u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o mirovnom planu Volodimira Zelenskog, zasnovanom na povlačenju ruskih trupa sa svih okupiranih teritorija, uključujući i Krim.
Jermak nije objavio kada će biti održan sledeći sastanak, ali je naveo da će se o planu razgovarati u tri faze, do sastanka šefova država i vlada. Prethodno je „Volstrit džornal” izvestio o sastanku u Saudijskoj Arabiji u subotu, navodeći precizno da će on biti održan u Džedi 5. i 6. avgusta. „Vašington i Evropa se nadaju da pregovori koji isključuju Rusiju mogu da dovedu do međunarodne podrške mirovnim uslovima u korist Ukrajine”, navodi se u članku.
Rusija nije pozvana u Saudijsku Arabiju, kao što nije pozvana ni na sastanak u Danskoj. Na pregovore će biti pozvane ključne države u razvoju, uključujući Južnoafričku Republiku, Indiju i Brazil, kao i Indoneziju, Egipat, Meksiko, Čile i Zambiju. Biće prisutni i predstavnici Velike Britanije, Poljske, Češke i, posebno, Evropske unije. Kako piše Asošijeted pres, očekuje se i učešće predstavnika Bele kuće, a iz kabineta predsednika Ukrajine već su potvrdili dolazak na sastanak, ali nisu naveli ko će na njega doći.
Očekuje se da će se u saudijskim razgovorima pojaviti i predstavnici država koje su učestvovale na nedavnom sastanku o Ukrajini u Kopenhagenu, što uključuje Indiju i Brazil. Kina nije obezbedila svoje prisustvo sastanku u Kopenhagenu, a ni sada nije najavljeno učešće Pekinga. Ali zapadne diplomate računaju na Saudijsku Arabiju, koja ima bliske odnose s Pekingom, pa bi možda mogla da ubedi Kineze da se pridruže.
Krajnji cilj zapadnih napora da se zemlje „globalnog juga” okupe oko Ukrajine mogao bi da bude mirovni samit krajem ove godine, na kojem bi svetski lideri prihvatili opšte principe rešavanja rata. Nade se polažu u to da bi ovi principi mogli da vode budućim mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine. Ovo je i svojevrstan odgovor na rusko-afrički samit i jačanje BRIKS-a.
Ipak, teško je poverovati da bi ova inicijativa mogla da dovede do mirovnog rešenja bez učešća jednog od aktera u sukobu – Rusije. Očigledan cilj je pridobijanje neodlučnih država, a zvanična Moskva smatra da se to obezbeđuje ucenama. Na prethodnom sastanku u Kopenhagenu postojao je veliki jaz u stavovima između Ukrajine i većine prisutnih zemalja u razvoju. Slična podela oko Ukrajine nedavno se pojavila između zemalja Latinske Amerike i EU, koje nisu uspele da se dogovore u vezi sa zajedničkom izjavom o ratu u Ukrajini.
Podsetimo, zemlje „globalnog juga” odbijaju da optuže Rusiju za otpočinjanje rata i ne zahtevaju od Ruske Federacije da povuče trupe iz Ukrajine bez preduslova. Nagodbu u Ukrajini vide kao svojevrsni kompromis između Kijeva i Moskve, uključujući i teritorijalni, čemu se protivi Kijev, dok njegovi zapadni saveznici ostavljaju mogućnost dogovora. U Saudijskoj Arabiji odigraće se još jedan pokušaj da se bar neke od ovih zemalja pridobiju na stranu Ukrajine. To bi ojačalo poziciju Zapada u celini u hipotetičkim mirovnim pregovorima s Rusijom.
Paralelno s ovim procesom, kako tvrdi Jermak, Ukrajina ove nedelje počinje konsultacije sa SAD o omogućavanju bezbednosnih garancija za Kijev do završetka procesa pridruživanja NATO-u, što je bilo obećanje G7 na samitu NATO-a u Vilnjusu. „Bezbednosne garancije za Ukrajinu biće konkretne dugoročne obaveze, koje će obezbediti kapacitet Ukrajine da pobedi i obuzda rusku agresiju u budućnosti. To će biti jasno sačinjeni formati i mehanizmi podrške”, napisao je savetnik ukrajinskog predsednika i naglasio da će garancije biti na snazi dok Ukrajina ne obezbedi članstvo u NATO-u.
Ali jedan od faktora koji će uticati na završetak rata u Ukrajini jesu i predsednički izbori u SAD. Savetnik šefa predsedničke kancelarije Mihail Podoljak saopštio je približan vremenski okvir koliko će rat još trajati: to je 17 meseci ili nešto približno, koliko će im biti potrebno da ovaj rat privedu kraju. Taj period, koji je naveo Podoljak, ističe u januaru 2025, kada će biti održana inauguracija predsednika SAD izabranog na izborima u novembru.
Ono što je jasno i SAD i Ukrajini jeste da, ukoliko Donald Tramp zauzme ovu poziciju, izvesno će prekinuti podršku Kijevu. Sam Tramp je više puta izjavljivao da će „završiti rat za 24 sata”. Istovremeno, u zapadnim medijima se pojavila i verzija da će Bajdenova administracija pokušati da okonča rat pre početka predizborne kampanje – budući da republikanci mogu da odbiju da Beloj kući dodele sredstva za nastavak rata, posebno ako ukrajinska kontraofanziva ne donese značajnije rezultate.