Re­for­ma­tor pod turbanom

Boško Jakšić

05. 08. 2023. 13:00

Са­јед Џа­вад Ала­ви Бо­ру­џер­ди (Фо­то haw­zah­news.com)

Iran­ska te­o­krat­ska vlast su­o­če­na je s pro­ble­mom: uspo­nom no­vog ve­li­kog aja­to­la­ha ko­ji vla­sti u Te­he­ra­nu iza­zi­va po­dr­škom pra­vi­ma ma­nji­na i pro­test­nom po­kre­tu ko­ji me­se­ci­ma de­sta­bi­li­zu­je re­žim. Sa­jed Dža­vad Ala­vi Bo­ru­džer­di (72), unuk ugled­nog ši­it­skog li­de­ra, svo­jim ide­ja­ma o re­de­fi­ni­sa­nju „ne­za­vi­sno­sti” cen­ta­ra ver­skog uče­nja i sve­šten­stva iza­zi­va ljut­nju po­li­tič­kog i te­o­lo­škog esta­bli­šmen­ta, ali i ra­do­zna­lost jav­no­sti ko­ja je kri­tič­ki ras­po­lo­že­na pre­ma auto­ri­tar­nom mo­de­lu Islam­ske Re­pu­bli­ke.

Bo­ru­džer­di je svo­je­vre­me­no imao ključ­nu ulo­gu u ob­no­vi islam­skog se­mi­na­ra u sve­tom gra­du Ko­mu, naj­ve­ćeg u ze­mlji, ko­ji je osno­van još 1922. Osla­nja­ju­ći se na uče­nje svog de­de, no­vi ve­li­ki aja­to­lah na­me­ra­va da se­mi­na­re i sve­šten­stvo pri­bli­ži na­ro­du na na­čin na ko­ji su to či­ni­li sa­svim ret­ki no­si­o­ci ove ti­tu­le.

U vre­me ra­stu­ćeg ne­za­do­volj­stva jav­no­sti zbog ap­so­lut­ne po­dr­ške ši­it­skog kle­ra vla­sti­ma Islam­ske Re­pu­bli­ke, ta­kva per­spek­ti­va na­i­šla je na znat­nu pa­žnju i po­dr­šku.

I Ira­nu je ti­tu­la ve­li­kog aja­to­la­ha re­zer­vi­sa­na sa­mo za one ko­ji su do­sti­gli sta­tus „mar­dže”, naj­u­va­že­ni­jih po ši­it­skoj tra­di­ci­ji. Zva­nič­no, u ze­mlji po­sto­ji osam aja­to­la­ha al uzma, što u pre­vo­du zna­či Ve­li­ki znak Ala­ha, ali je nji­hov broj ne­zva­nič­no ve­ći. Ve­li­ki aja­to­la­si, po­put vo­đe re­vo­lu­ci­je Ru­ho­la­ha Ho­me­i­ni­ja ili nje­go­vog na­sled­ni­ka Ali Ham­ne­i­ja, odr­ža­va­ju sva­ko­dnev­ne kon­tak­te s lju­di­ma i ima­ju pra­vo da iz­da­ju „fa­tve”, ver­ska mi­šlje­nja.

Bo­ru­džer­di­jev sta­tus ni­je zva­nič­no po­tvr­đen, a da bi se to do­go­di­lo mo­rao bi da do­bi­je sa­gla­snost dr­ža­ve – s ko­jom je u ras­ko­ra­ku. Jed­na od tač­ki kon­flik­ta ti­če se nje­go­ve po­dr­ške ba­haj­skoj ve­ri, mo­no­te­i­stič­koj re­li­gi­ji na­sta­loj u Per­si­ji u 19. ve­ku. Ba­ha­ji pre­u­zi­ma­ju ele­men­te dru­gih svet­skih re­li­gi­ja i te­že stva­ra­nju uni­ver­zal­ne ne­po­li­tič­ke svet­ske za­jed­ni­ce, a u Ira­nu ima­ju oko 300.000 sled­be­ni­ka..

Ak­tu­el­na ši­it­ska vlast pro­ga­nja Ba­ha­je, za­bra­nju­je im stu­di­ra­nje i uki­da im dru­ga ljud­ska pra­va.

Mno­gi u du­bo­ko kon­zer­va­tiv­noj i ne­to­le­rant­noj ze­mlji ne de­le ova­kve sta­vo­ve, pa su od­mah sti­gli ba­ra­ži kri­ti­ka. Ve­li­ki aja­to­lah Na­ser Ma­ka­rem Ši­ra­zi, bli­zak vla­sti­ma, tvr­di da su Ba­ha­ji po­li­tič­ka gru­pa ko­jom ma­ni­pu­li­šu stra­ne si­le i upo­zo­ra­va da bi bi­lo opa­sno da­ti im zva­nič­ni sta­tus. Aja­to­lah Nadž­mu­din Ta­ba­si, iz se­mi­na­ra u Ko­mu, se pri­dru­žu­je: „Ove vr­ste pri­med­bi ni­su do­bre. Vo­de se­ku­la­ri­zmu.”

Još jed­na od kon­tro­ver­zi ti­če se Bo­ru­džer­di­je­vih tu­ma­če­nja isto­ri­je Ira­na pre do­la­ska isla­ma. Za raz­li­ku od zva­nič­nih tu­ma­če­nja ko­ja po­ku­ša­va­ju da ig­no­ri­šu drev­nu per­sij­sku ci­vi­li­za­ci­ju, on is­ti­če zna­čaj tzv. Ki­ro­vog ci­lin­dra, do­ku­men­ta iz še­stog ve­ka sta­re ere u ko­jem osni­vač pr­ve per­sij­ske im­pe­ri­je go­vo­ri o sva­či­jem pra­vu iz­bo­ra i me­đu­sob­nom po­što­va­nju.

Kon­tro­verz­ni ve­li­ki aja­to­lah ba­vi se i naj­ak­tu­el­ni­jim pro­ble­mi­ma sa­vre­me­nog Ira­na, uklju­ču­ju­ći i smrt Mah­se Ami­ni, de­voj­ke ko­ja je sep­tem­bra 2022. umr­la po­sle is­pi­ti­va­nja u sta­ni­ci ver­ske po­li­ci­je, gde je pri­ve­de­na zbog „ne­re­gu­lar­nog” no­še­nja hi­dža­ba. Nje­na smrt iza­zva­la je ne­za­pam­ćen ta­las de­mon­stra­ci­ja, ko­ji je vlast po­sle 500 ubi­je­nih do­ne­kle sta­vi­la pod kon­tro­lu re­pre­siv­nim me­ra­ma, uklju­ču­ju­ći i jav­na ve­ša­nja.

„Ona je bi­la ćer­ka svih nas, a ono što se do­go­di­lo na­šoj ćer­ki is­pu­nje­no je ve­li­kom gor­či­nom”, ka­že aja­to­lah do­da­ju­ći da se istin­ska ve­ra ne de­fi­ni­še sa­mo spolj­nim iz­gle­dom. Vla­sti­ma po­ru­ču­je: „Ti lju­di ima­ju šta da ka­žu i ne sla­žu se s onom što vi ra­di­te. Nji­hov glas tre­ba ne­gde da se ču­je. Oslo­bo­di­te no­vi­ne da o to­me pi­šu. Štam­pa mo­ra da bu­de slo­bod­na. Raz­li­či­ta mi­šlje­nja tre­ba da se ču­ju na dr­žav­noj te­le­vi­zi­ji.”

Re­for­ma­tor pod tur­ba­nom ta­ko se pri­dru­žu­je ple­ja­di li­be­ral­nih in­te­lek­tu­a­la­ca, po­slov­nih lju­di, advo­ka­ta, umet­ni­ka, pro­fe­so­ra i stu­de­na­ta ko­ji zah­te­va­ju re­for­me iran­skog dru­štva za­ko­va­nog u vla­sti kon­zer­va­tiv­nih aja­to­la­ha i mi­li­tant­ne Islam­ske re­vo­lu­ci­o­nar­ne gar­de.

Bo­ru­džer­di­je­va po­pu­lar­nost ra­ste, a vlast na sve na­či­ne po­ku­ša­va da ospo­ri nje­gov te­o­lo­ški sta­tus „mar­dže”, sve­šte­ni­ka naj­vi­šeg ugle­da. Aja­to­lah Mo­ha­mad Ja­zdi, svo­je­vre­me­no se­kre­tar Dru­štva uči­te­lja Se­mi­na­ra u Ko­mu, obe­ća­va: „Uko­li­ko ne­ka oso­ba se­be ne­kog da­na jav­no pro­gla­si za ’mar­džu’, lič­no ću in­ter­ve­ni­sa­ti i iz­da­ti zva­nič­no sa­op­šte­nje.”

Bo­ru­džer­di ima sve kva­li­fi­ka­ci­je da po­sta­ne „mar­dža”: ugled­no po­re­klo i re­pu­ta­ci­ju, uti­caj i ra­stu­ću po­pu­lar­nost. Islam­ska Re­pu­bli­ka mo­ra­la bi ozbilj­no da se pri­pre­mi uko­li­ko pla­ni­ra da ućut­ka ta­kvog čo­ve­ka.