Op­tu­žbe protiv Vulina kao laži o Markalama i Račku

05. 08. 2023. 14:30

(Фо­то По­крет со­ци­ја­ли­ста)

Pot­pred­sed­nik Po­kre­ta so­ci­ja­li­sta Bo­jan Tor­bi­ca ka­že da šef BIA Alek­san­dar Vu­lin ni­ka­da ni­je bio ume­šan ni u jed­nu kri­mi­nal­nu rad­nju i ne oče­ku­je da će SAD do­sta­vi­ti Be­o­gra­du do­ka­ze o nje­go­voj na­vod­noj ume­ša­no­sti. U in­ter­vjuu za „Po­li­ti­ku” na­vo­di da je osni­vač Po­kre­ta so­ci­ja­li­sta, Vu­lin, u po­sled­nje tri go­di­ne na če­lu bor­be pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la. Pi­ta da li je ne­ko čuo ijed­nog ame­rič­kog zva­nič­ni­ka, po­čev­ši od am­ba­sa­do­ra Hi­la, da je u jav­nost iz­neo i jed­no je­di­no slo­vo o ume­ša­no­sti Vu­li­na u or­ga­ni­zo­va­ni kri­mi­nal, tr­go­vi­nu dro­ge i šverc oruž­ja.

„Na­rav­no da ni­ste, ka­da su te mon­stru­o­zne op­tu­žbe sa­mo ike­ba­na ko­ja tre­ba da po­pu­ni po­li­tič­ki pam­flet ko­jim SAD uvo­de sank­ci­je Vu­li­nu, ka­ko ka­žu, ’zbog pro­du­blji­va­nja ma­lig­nog uti­ca­ja Ru­si­je u re­gi­o­nu’. A do­ka­zi? Re­ci­te mi ko u tzv. de­mo­krat­skom i slo­bod­nom sve­tu sme da sum­nja u ame­rič­ke op­tu­žbe? Ko sme da tra­ži do­ka­ze za bi­lo ko­ju nji­ho­vu tvrd­nju? Ta­kvo po­na­ša­nje se u nji­ho­vim oči­ma sma­tra op­struk­ci­jom ne­sum­nji­ve isti­ne. Da li su se oni ika­da i po­tru­di­li da do­ka­zom pot­kre­pe bi­lo ko­ju od la­ži, ti­pa da je u Ira­ku po­sto­ja­lo oruž­je ma­sov­nog uni­šte­nja, da su Mar­ka­le gra­na­ti­ra­ne sa srp­skih po­lo­ža­ja, da su u Rač­ku ubi­je­ni ci­vi­li... Ne, ni­ka­da. Oni ima­ju si­lu, ta­ko da im do­ka­zi ni­su po­treb­ni”, ka­že Tor­bi­ca.

 

Glu­mac Vuk Ko­stić su­ge­ri­sao je da se iz­me­đu Sr­ba i Hr­va­ta po­dig­ne Ber­lin­ski zid. Ka­ko oce­nju­je­te od­nos dve dr­ža­ve i po­lo­žaj Sr­ba u Hr­vat­skoj?

Ne vi­dim ni­šta spor­no u bi­lo če­mu što je Vuk Ko­stić ta­da re­kao. Sla­žem se da po­sle tri su­ko­ba i be­sti­jal­nih zlo­či­na iz­vr­še­nih nad srp­skim na­ro­dom sa­mo to­kom 20. ve­ka, te­ško da će ika­da vi­še bi­ti iskre­nog su­ži­vo­ta. Zid iz­me­đu Sr­ba i Hr­va­ta po­sto­ji, a po­di­gli su ga oni ko­ji su vr­ši­li ne­vi­đe­ne zlo­či­ne Ja­se­nov­cu, oni ko­ji su srp­skom ne­ja­či pu­ni­li Ša­ra­no­vu ja­mu, oni ko­ji su po­či­ni­li broj­ne zlo­či­ne to­kom „Blje­ska” i „Olu­je”. Zbog sve­ga ovo­ga mo­der­na Hr­vat­ska ima ve­li­ki pro­blem s neo­u­sta­škim na­sle­đem. De­ce­ni­je pro­mo­vi­sa­nja te zlo­či­nač­ke ide­o­lo­gi­je osta­vi­le su du­bo­ke tra­go­ve u hr­vat­skom dru­štvu. Hr­vat­ska ak­tu­el­na po­li­ti­ka pre­ma Sr­bi­ji je me­ša­vi­na kom­plek­sa i ne­či­ste sa­ve­sti. Pot­pu­no je ne­va­žno ko­ja stran­ka vla­da Hr­vat­skom, po­što ka­da je u pi­ta­nju od­nos pre­ma Sr­bi­ma, iz­me­đu hr­vat­skih par­ti­ja ne­ma raz­li­ke. Po­sled­njih de­se­tak go­di­na mo­gla se vi­de­ti dra­stič­na raz­li­ka iz­me­đu od­go­vor­ne i ozbilj­ne dr­ža­ve kao što je Sr­bi­ja, ko­ja ho­će mir i sta­bil­nost u re­gi­o­nu, i Hr­vat­ske, ko­ja se vra­ća u pro­šlost i ko­ja ni­je u sta­nju da se otrg­ne od lu­di­la fa­ši­zma.

 

Da li će Al­bin Kur­ti iza­zva­ti rat na Ko­sme­tu?

Kur­ti je to­kom pret­hod­nih me­se­ci po­ka­zao da od nje­ga ne mo­že­mo oče­ki­va­ti ni­šta do­bro. Stal­nim pro­vo­ka­ci­ja­ma po­ku­ša­va da uvu­če Sr­bi­ju u oru­ža­ne su­ko­be na Ko­so­vu i Me­to­hi­ji ko­je Al­ban­ci pri­pre­ma­ju. Oči­gled­na za­pad­na po­dr­ška Kur­ti­ju i Šip­ta­ri­ma da ne mo­ra­ju da pri­hva­te i spro­ve­du ni ono što su sa­mi is­pre­go­va­ra­li u Bri­se­lu i Ohri­du po­dr­ška je su­ko­bi­ma i ra­tu. Kroz ta­kvu po­li­ti­ku vi­di­mo sve li­ce­mer­je Za­pa­da. Či­nje­ni­ca je da Kur­ti pri­želj­ku­je su­kob sa Sr­bi­jom, no­vu voj­nu in­ter­ven­ci­ju i ko­nač­no re­ša­va­nje pro­ble­ma ne­za­vi­sno­sti tzv. Ko­so­va. Sve­stan je on da je Voj­ska Sr­bi­je mno­go moć­ni­ja i mno­go sna­žni­ja od sna­ga s ko­ji­ma on ras­po­la­že, ali Kur­ti ra­ču­na na mo­guć­nost da uko­li­ko bu­de imao sre­će po­sta­ne bal­kan­ski Ze­len­ski. Na pu­tu da re­a­li­zu­je svoj na­um Kur­ti ima je­dan ve­li­ki pro­blem, slo­bod­no mo­gu re­ći pro­blem ko­ji ni­je ni in­te­lek­tu­al­no ni po­li­tič­ki spo­so­ban da pre­va­zi­đe. Taj pro­blem se zo­ve Alek­san­dar Vu­čić, ko­ji je uz Sr­be sa KiM naj­ve­ća bra­na pri­zna­nju la­žne dr­ža­ve Ko­so­vo.

 

Alek­san­dru Vu­li­nu me­di­ji u BiH pre­ba­cu­ju što je, na nje­go­vu ini­ci­ja­ti­vu, omo­gu­ćio da dve stu­dent­ki­nja ko­je su ve­li­ča­le Rat­ka Mla­di­ća na­sta­ve stu­di­je u Sr­bi­ji...

Kao što ste re­kli, dve stu­dent­ki­nje Fa­kul­te­ta kri­mi­na­li­sti­ke, kri­mi­no­lo­gi­je i bez­bed­no­snih stu­di­ja Uni­ver­zi­te­ta u Sa­ra­je­vu, Va­len­ti­na Vu­ji­čić i Sla­đa­na To­dić, pre dve ne­de­lje bi­le su iz­lo­že­ne me­dij­skom lin­ču i haj­ci i od stra­ne on­da­šnjih me­di­ja, svo­jih ko­le­ga, ali i broj­nih gra­đa­na Sa­ra­je­va i Fe­de­ra­ci­je Bo­sne i Her­ce­go­vi­ne, ko­ji su ih bu­kval­no ra­za­pe­li na dru­štve­nim mre­ža­ma zbog ob­ja­va o rat­nom ko­man­dan­tu Voj­ske Re­pu­bli­ke Srp­ske, pro­te­ra­nim sa­ra­jev­skim Sr­bi­ma, kao i fo­to­gra­fi­ja­ma na ko­ji­ma dr­že po­dig­nu­ta tri pr­sta. Tih ne­ko­li­ko da­na de­voj­ke su do­bi­ja­le pret­nje i po­ru­ke uža­snog sa­dr­ža­ja, od ko­jih su mno­ge sa­dr­ža­va­le pret­nje smr­ću, si­lo­va­njem i dru­gim uža­snim stva­ri­ma. To ni­je bi­lo vred­no ni me­dij­ske pa­žnje, ni­ti je Tu­ži­la­štvo BiH u sve­mu to­me vi­de­lo ni­ka­kvo kri­vič­no de­lo, ali u fo­to­gra­fi­ji s po­dig­nu­ta tri pr­sta je­ste.

 

Za sud u su­sed­noj dr­ža­vi ni­su spor­ne ni na­ja­ve ra­ta ko­je do­la­ze od Na­se­ra Ori­ća?

Za bo­san­sko­her­ce­go­vač­ke me­di­je i tu­ži­la­štvo ni­je ni­šta spor­no u iz­ja­vi bo­šnjač­kog rat­nog ko­man­dan­ta i do­ka­za­nog rat­nog zlo­čin­ca Na­se­ra Ori­ća, ko­ji je tih da­na po­ru­čio Sr­bi­ma da je na Dri­ni sve po­če­lo i da će se na Dri­ni i za­vr­ši­ti. Po­sle ovih ne­mi­lih do­ga­đa­ja mi­slim da je svi­ma vi­še ne­go ja­sno da ni­je bi­lo mo­gu­će da ove dve de­voj­ke na­sta­ve svo­je da­lje ško­lo­va­nje u fe­de­ral­nom Sa­ra­je­vu. Za­to je dr­ža­va Sr­bi­ja re­a­go­va­la i obez­be­di­la da de­voj­ke na­sta­ve ško­lo­va­nje na Aka­de­mi­ji za bez­bed­nost u Be­o­gra­du. A šta je tre­ba­lo, da ih pre­pu­ste na mi­lost i ne­mi­lost on­da­šnjim eks­tre­mi­sti­ma. Vi­še ni­je­dan Sr­bin bi­lo gde se na­la­zio i ži­veo ne­će osta­ti usa­mljen i osta­vljen od svo­je ma­ti­ce. To je ono za šta se mi u Po­kre­tu so­ci­ja­li­sta bo­ri­mo već pu­nih 15 go­di­na. To je ide­ja ko­ju je kon­ci­pi­rao naš osni­vač Alek­san­dar Vu­lin, ide­ja srp­skog sve­ta, ide­ja ko­ja po­la­ko ali si­gur­no po­sta­je re­al­nost i na­su­šna po­tre­ba op­stan­ka srp­skog na­ro­da.

De­jan Spa­lo­vić