Plenković: „Oluja" je temelj hrvatske slobode i države
Хрватски државни врх јуче на прослави 28. годишњице „Олује” у Книну (Фото Бета-АП/Mario Strmotic)
Hrvatska je juče slavila Dan pobede i Dan hrvatskih branitelja, kao i 28. godišnjicu operacije „Oluja”, koja je počela 4. avgusta 1995. godine napadom na tadašnju Republiku Srpsku Krajinu i u kojoj je proterano više od 220.000 Srba, a skoro 2.000 ubijeno.
U Kninu su kod spomenika „Oluja 95” vence položili predstavnici porodica poginulih učesnika u ovoj akciji, ratnih vojnih invalida, ratni komandanti i predstavnici udruženja iz Domovinskog rata, kako zvanični Zagreb naziva sukobe devedesetih godina 20. veka u Hrvatskoj, kao i predsednik Hrvatske Zoran Milanović, predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsednik vlade Andrej Plenković, prenosi Hina.
Na tvrđavi u Kninu podignuta je hrvatska zastava. Ministar branitelja Tomo Medved ocenio je da je „Oluja” kruna svih bitaka u ratu, navodeći da „veruje da su svi hrvatski branitelji danas, sam hrvatski narod, i te kako ponosni”.
Uprkos stalnim međusobnim trvenjima, hrvatski državni vrh je juče bio ujedinjen na proslavi godišnjice vojno-policijske operacije „Oluja”, odakle su poslali vrlo jasne poruke o tome šta je „Oluja” bila i šta ona predstavlja za Hrvate.
Andrej Plenković je u govoru „Oluju” nazvao prekretnicom koja je označila kraj velikosrpske agresije na Hrvatsku. Za 1995. je rekao je da je to verovatno najvažnija godina u savremenoj hrvatskoj istoriji, jer je oslobađanjem teritorija Hrvatska vraćena u normalan život. On je zahvalio braniteljima i onima koji su živote utkali u Hrvatsku jer bez njih ni suverene hrvatske države ni razvoja ni napretka ne bi bilo.
„’Oluja’ je oslobodilačka akcija, temelj hrvatske slobode i države i Hrvatska nikada nikome neće dopustiti napade na ’Oluju’ i hrvatske branitelje, na vojnike i policajce”, rekao je Plenković osvrćući se na poruke čelnika Srbije i Republike Srpske iz Prijedora, gde je dan ranije organizovan skup i centralna manifestacija povodom obeležavanja Dana sećanja na stradale i proterane Srbe.
Hrvatska neće prihvatiti optužnice koje dolaze od tužilaštva u Beogradu, od Srbije, koja pretenduje da bude regionalni i tužitelj i sudac, jasno je poručio Plenković rekavši da je to važna poruka za one koji su Hrvatskoj osigurali slobodu.
Osvrćući se na poruke Aleksandra Vučića i Milorada Dodika iz Prijedora, predsednik Zoran Milanović je rekao da će biti blag, jer je u tom gradu ubijeno nekoliko hiljada Bošnjaka.
„Pobeda je bila velika i teška. Kad govorimo o istini, ona treba biti izrečena u celini. Bez hrvatske pobede ne bi bilo Dejtona. Neki to tako ne vide, ali kao svoju dužnost vidim da to neprestano ponavljam”, kaže Milanović dodajući da „nismo baš nešto zgrešili”.
Hrvatski predsednik je dodao kako „vređa zdrav razum i samopoštovanje svakog čoveka, nezavisno o veri i naciji, kada im neko kaže da su proterali toliki broj ljudi. Milanović je poručio kako je u ovaj hrvatski kraljevski grad hrvatska vojska ušla kada u njemu više nije bilo nikoga, ali da se Srbi od 1995. godine vraćaju u Knin.
Vojno-policijska akcija „Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije. Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.
Među zločinima koji su se tada dogodili jeste i bombardovanje, odnosno pucanje po kolonama izbeglih. Najpoznatiji je zločin na Petrovačkoj cesti, kada je avion hrvatskog ratnog vazduhoplovsta 7. avgusta na putu nedaleko od Bosanskog Petrovca usmrtio 10 osoba, među njima četvoro dece.