Istorijske promene na Volstritu
Голдман Сакс убудуће под директном контролом Феда
Njujork – Na njujorškom Volstritu u toku su najveće promene od vremena velike privrede krize, početkom tridesetih godina minulog veka, ocenili su juče tržišni analitičari u Njujorku. Istorijske promene i kraj ere velikih nezavisnih investicionih banaka, koje su predstavljale samo jezgro poslovanja na najvećem svetskom tržištu akcija, posledica su krize na američkom i svetskim finansijskim tržištima, ukazuje se u izveštajima vodećih svetskih novinskih agencija.
Naime, Uprava federalnih rezervi SAD (Fed) prošle noći je saopštila da je Savet guvernera te emisione banke odobrio Goldman Saksu i Morgan Stenliju, dvema poslednjim bankama iz nekadašnje moćne petorke investicionih banaka na Volstritu, da promene svoje dosadašnje pravno ustrojstvo i postanu „obične” komercijalne finansijske institucije, tačnije bankarski holdinzi.
Takva akcija Feda omogućiće, prema oceni tržišnih eksperata, da dve posrnule investicione banke dobiju odgovarajući, novi manevarski prostor, u uslovima globalne finansijske krize.
Obe do sada najveće investicione banke od juče podležu kontroli, pravilima poslovanja i normama za obezbeđenje kapitala isto kao i ostale komercijalne bankarske organizacije u SAD.
Promena strukture Goldman Saksa i Morgan Stenlija znači da će ubuduće biti pod direktnom kontrolom Feda koji u SAD reguliše poslovanje svih holding institucija.
Banke Goldman Saks i Morgan Stenli su, inače, do sada bile pod direktnom kontrolom američke savezne Komisije za hartije od vrednosti (SEC).
Reč je o velikoj promeni u odnosu na dosadašnje poslovanje u kome su, praktično u svim oblastima, obe banke imale „odrešene ruke” i mogle su da ulaze i u rizične poslove, što ih je i dovelo do sadašnje krize, koja više ne ugrožava samo njihov biznis, već i ceo američki ekonomski sistem, ali i svetsku privredu u celini.
Dalje poslovanje Goldman Saksa i Morgan Stenlija je tokom minule sedmice postalo krajnje problematično i iz raznih izvora su stizale najave da se obe banke mogu suočiti sa potpunim finansijskim kolapsom.
Analitičari su se, pri tome, najviše pribojavali za Morgan Stenli, nakon pada akcija te banke na Volstritu, samo u toku prošle sedmice, za 42 odsto.
Rukovodstvo Morgan Stenlija je, inače, slamku spasa videlo u fuziji sa bankom Vahovija, nastojeći da tim objedinjavanjem povrati poverenje investitora.
Akcije Morgan Stenlija i Goldman Saksa su, međutim, zahvaljujući planiranom megakreditu američke vlade za zaštitu celokupnog bankarskog sistema zemlje (u iznosu od 700 milijardi dolara), ipak potkraj prošle i početkom ove sedmice krenule naviše, uostalom kao i većine drugih banaka i finansijskih institucija u SAD.
Jezgro njujorškog Volstrita još letos je, kako podseća Blumberg, predstavljalo pet najmoćnijih investicionih banaka, među kojima su, osim Goldman Saksa i Morgan Stenlija bili i Ber Sterns, Liman braders i Meril Linč.
Od pet navedenih najvećih investicionih banaka, najgora sudbina je, u svakom slučaju, zadesila Liman braders, čija imovina se rasprodaje, pri čemu je glavne filijale preuzela britanska banka Berkliz, nakon što je banka prošlog ponedeljka zatražila sudsku zaštitu od poverilaca. Ber Sterns je u martu preuzela finansijska institucija Dži-Pi Morgan, dok je dugovima preopterećeni Meril Linč kupila najveća američka banka – Benk ov Amerika.
Tanjug