Šta je politički pokret
М. Каличанин
U javnosti Srbije se od početka marta pominje osnivanje narodnog pokreta za odbranu države čija bi okosnica bila vladajuća Srpska napredna stranka. U svojoj izjavi početkom marta, predsednik Aleksandar Vučić definisao je pokret kao nadstranački, a ne antistranački. Dodao je da će pokret biti otvoren i za one koji nisu stranački opredeljeni.
U Srbiji trenutno postoji više različitih političkih pokreta. Iz jednog je nedavno i nastala politička stranka. To je, čini se, prirodan proces – da se grupa ljudi sličnih, ali prilično neodređenih interesa udruži u jedan ideološki neprofilisan pokret, a da potom iz njega izraste politička stranka sa jasnom ideologijom i ciljem. No, govor od marta ove godine očigledno ima na umu jednu drugu formu ali pod sličnim imenom. Naime, posredi je proces osnivanja pokreta u čijem bi sastavu bila trenutno najveća stranka (a možda i više njih), uz poziv i svim građanima bez obzira na njihovu stranačku pripadnost. Dakle, ovoga puta se najavljuje obrnuti proces – jedna strukturalno razvijena organizacija treba da postane deo šire organizacije.
Politički pokreti najčešće nastaju u trenucima burnih događaja koji snažno utiču na opšteprihvaćene društvene vrednosti, pri čemu su takvog intenziteta da zahtevaju okupljanje što većeg broja ljudi i organizacija koji će moći da se usmere ka ostvarivanju određenog cilja ili određenog interesa. Pokreti nemaju jasnu ideologiju – njihov cilj može biti da okupe ljude različitih ideologija ujedinjene u odbrani nekog interesa. Oni imaju cilj koji teže da predstave kao najvažniji sa stanovišta određenog društva. Otuda, po prirodi stvari njihovo trajanje je vremenski oročeno – pokret će prirodno nestati ili će dobiti organizacionu formu stranke ili neku drugu formu kada se izbori za svoj cilj, kada ostvari interes u pitanju.
Politički pokreti nemaju razvijenu organizaciju niti tome teže. Osnivači pokreta obično sebe vide kao kolektivitet okupljen oko određenog cilja. Na njegovom čelu je neretko harizmatični lider koji predstavlja pokret i predvodi ga, budući da građani smatraju da u vremenima krize mora da postoji ličnost koja će svojim autoritetom njome i upravljati.
Zajedničko i pokretima i strankama jeste da i jedni i drugi svojim delovanjem utiču na oblikovanje društva i političke kulture. Otuda i javnost mora biti zainteresovana kako za formu, tako i za suštinu delovanja postojećih i budućih stranaka i političkih pokreta.
U vezi sa nastankom pomenutog pokreta u Srbiji mogu se postaviti i druga pitanja – u kojoj će formi biti osnovan, kojim će ciljevima (ili jednom cilju) težiti, ko će biti članovi. Na njih tek treba ponuditi odgovore. Za sada, jedno je sigurno – delovanje tog političkog pokreta ne mora korespondirati sa dosadašnjim iskustvima. Njegova sadržina biće određena praktičnim delovanjem političkih institucija, stavovima društva, a u velikoj meri, što sasvim odgovara stanju savremenih političkih stranaka i sličnih organizacionih oblika, delovanjem vođstva toga pokreta.
Saradnik u nastavi Pravnog fakulteta univerziteta u Beogradu
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista