Banane kao ukras i dobra hladovina
Милорад Ђорђевић у свом царству егзотичних биљака (Фото А. Куртеш)
Hladovinu u dvorištu kuća mogu da obezbede i banane. Ova visoka biljka širokih zelenih listova pleni izgledom i sve više se koristi za dekoraciju. Zbog toga se u toku leta mnogi odlučuju da nabave ukrasno stablo koje može da poraste od pet do sedam metara, ako mu je stanište dovoljno hranljivo, dok su listovi široki oko sedamdeset centimetara. A svojevrsno carstvo banana ima Milorad Đorđević, koji rado daje savete kako u toku godine da se održi ova biljka u saksiji, u kućnom ambijentu i u bašti.
– Uzgoj banana je moj omiljeni hobi. Volim i da ih jedem, ali ih za jelo kupujem na pijaci jer u mom voćnjaku ne mogu da uberem plodove. Zapravo, ima ih, ali su veliki svega četiri do pet centimetara, pa služe kao ukras – kaže penzionisani mašinski tehničar i priznaje da je mnogo truda uložio da bi banane opstale. Umotavao je stabla i u ćebad štiteći ih od hladnoće, ali što ih je više utopljavao njima je nedostajala vlažnost pa su propadale.
– Od novembra do marta nastaje borba za preživljavanje jer banana ne podnosi zimu i mraz. Kao dobro rešenje pokazao se agrilni tekstil, u koji zamotam stablo. Stavim na vrh još dva-tri džaka, tako da ne prolaze voda i sneg. Na taj način štitim stablo od truleži – objašnjava Đorđević. Ima on i drugi recept po kome pušta da se banana prirodno smrzne, pa taj deo oreže i na proleće iz korena izbije nova biljka. Mladari kreću od maja. Saksijske banane koje drži u dnevnom boravku zbrinute su i za njih nema brige.
Milorad se trudi da o bananama mnogo nauči i za 22 godine koliko se bavi njihovim uzgojem može se reći da je dobro savladao gradivo. Sada kao ulični prodavac prodaje sadnice banana, a najjeftinija je četiri hiljade dinara.
Naučni naziv za bananu je Musa sapientium ili „plod mudraca”, dok reč banana vuče poreklo iz arapskog jezika i znači prst. U svetu se godišnje pojede više od sto milijardi banana, a u Africi se smatra jednom od najvažnijih namirnica. Od nje se proizvode vlakna, ali se prave vino i pivo. U ishrani se preporučuje jer je bogata kalijumom.
Uz banane, u Đorđevićevoj oazi u Sremčici mesto su našli i indijski jorgovan, kaktusi, kumkvat pun vitamina koji liči na patuljastu pomorandžu. Pažnju u oplemenjenom prostoru privlače i posebne vrste ruža i palmi. Njegova pasija prema voću, cveću i celokupnoj prirodi povezana je sa ličnom filozofijom prema kojoj je svaki dan pravi dar, pa ga valja iskoristiti baveći se poslom koji povezuje ugodno s korisnim. To Miloradu Đorđeviću polazi za rukom. A kad se umori, predah u ovim tropskim danima nalazi u hladu pod lišćem banana.