U Srbiji je 2022. nestala 1.801 osoba, a nađeno je 1.620
(Фото/ Pixabay)
U Srbiji je tokom 2022. godine policiji prijavljen nestanak 1.801 punoletne osobe, od kojih je pronađeno 1.620, saopštio je Centar za nestalu i zlostavljanu decu pozivajući se na statistiku Ministarstva unutrašnjih poslova. To znači da 181 porodica i dalje traga za svojim najdražima. Poređenja radi, tokom 2021. godine je nestalo više osoba, čak 2.830, od kojih je nađeno 2.785.
Kristijana Aleksandrov (13), Elena Marković (14), Aleksandar Jovanović (18), samo su neki od više desetina osoba svih starosnih dobi koji su nestali bez traga. Na specijalizovanom portalu objavljene su njihove fotografije, lični podaci, boja kose, očiju kao i kada su i gde poslednji put viđeni. Neki od njih su stari i bolesni. Neki su veoma mladi i ne žele da budu nađeni. Traga se i za strancima koji su došli u Srbiju i nestali. Strahuje se da ima i onih koji su žrtve trgovine ljudima. Njihove porodice ne gube nadu da će ih videti, ali vreme uglavnom ne radi za njih
Međunarodni dan nestalih lica obeležen je 30. avgusta i cilj je i ove godine bio da se podigne svest o hiljadama ljudi širom sveta koji su nestali tokom oružanih sukoba, kriza i drugih nesrećnih okolnosti.
„Važno je skrenuti pažnju ne samo na nestala lica, nego i na brojne porodice čiji se članovi vode kao nestali i koje imaju pravo da saznaju sudbinu svojih najmilijih”, kažu u tom centru.
Neki od najčešćih razloga koji mogu dovesti do odluke da se osobe udalje iz svog okruženja su mentalno zdravlje, najčešće depresija i anksioznost ili demencija. Takođe, česti razlozi nestanaka su i konflikti unutar porodice, posebno nasilje nad ženama, nepovoljni životni uslovi, ekonomske poteškoće kao i problemi sa zakonom, ali i nevoljni nestanci poput trgovine ljudima.
Važno je naglasiti da se iza svakog nestanka krije individualna priča i da je podrška porodici i istraživanje svake pojedinačne situacije od ključnog značaja.
„Nestanci ljudi često nose sa sobom stigmu i nerazumevanje okoline. Porodice nestalih osoba suočavaju se sa izazovima kao što su osude, predrasude i nedostatak podrške. Okolina može da pretpostavi da je nestanak posledica nebrige što dodatno otežava situaciju porodica koje već prolaze kroz teškoće. Ova stigma može da spreči porodice da otvoreno govore o ovoj situaciji, otežavajući im da traže pomoć
ili se obrate nadležnim institucijama”, navode u centru.
Takođe, nestale osobe često ostaju nedovoljno vidljive u javnosti. Nedostatak informacija i svesti o ovom
ozbiljnom problemu može doprineti manjku podrške, sredstava i resursa usmerenih ka istraživanju i
rešavanju ovih situacija.
Jedan od načina kako Centar za nestalu i zlostavljanu decu doprinosi vidljivosti nestalih i pomaže pri njihovom pronalasku je javni Registar nestalih lica.
Na ovoj platformi svaki građanin može besplatno da prijavi nestanak, ali i da se javi ukoliko je video nekog ko se vodi kao nestalo lice. Na besplatnoj liniji Registra (0800/200-880) svaki građanin koji je doživeo nestanak bliske osobe i prolazi kroz težak period, može zatražiti besplatnu
konsultaciju sa našim psiholozima.