BRIKS (ne) bi mogao biti primamljiv za BiH
( Фото/ EPA–EFE / Kim Ludbrook)
Od našeg stalnog dopisnika
Banjaluka – Predlog Milorada Dodika za pridruživanje BRIKS-u možda ne ostavlja utisak ideje koja u ovom geopolitičkom trenutku ima naročite izglede za uspeh, ali pozadina te inicijative sadrži mnogo simbolike. Dok evropske integracije započete još 1997. gube sjaj pred naraslim osećanjem izneverenih očekivanja, Dodikov predlog donosi dilemu – da li je članstvo u Evropskoj uniji zaista jedina opcija?
„Smatram da BiH treba da podnese zahtev za članstvo u BRIKS. Iz Brisela se ispostavljaju uvek novi i nejasni uslovi za prijem. Evropska unija ima alternativu”, istakao je predsednik RS.
Politikolog Vojislav Savić za „Politiku” kaže da ideja o BRIKSU-u nosi poruku da članstvo u EU ne može biti svrha samo sebi, jer postoje i drugi savezi i zemlje koje će sa mnogo više razumevanja uspostaviti saradnju s nama.
„Poziv na približavanje BRIKS-u treba tumačiti kao poruku da se diverzifikuju diplomatske veze i aktivnosti i prošire savezništva sa zemljama koje se neće ponašati kao kolonijalni upravnici, nego kao partneri. I ako dođe do približavanja BRIKS-u, to će svakako biti posledica pasivno-agresivne i površne politike Brisela prema BiH, to jest odnosa u kojem se povlađuje bošnjačkim elitama”, zaključio je Savić.
Dodikova koalicija je minulih dana u Sarajevu podržala nekoliko reformskih zakona važnih za članstvo u EU. Ali Dodik, ipak, veruje da bi „BiH bila pre primljena u BRIKS nego u EU”. Zato je najavio da će narednih dana predstavnici institucija iz Srpske poslati organima BiH predlog da se razmotri takva inicijativa.
No, nije teško pretpostaviti kakav stav će o tome imati bošnjačke elite, a verovatno i hrvatske. No, i stav u Sarajevu bi možda mogao biti prevrtljiv u skorijoj budućnosti imajući u vidu činjenicu da u BRIKS ulaze i najrazvijenije islamske zemlje, uključujući i Iran, uz simpatije koje prema bloku gaji i Turska.
Nešto drugačije viđenje ima profesor sa FPN-a u Banjaluci Miloš Šolaja. On za naš list kaže da je reč o dosta zanimljivoj ponudi za članstvo u organizaciji, kojoj BiH, iako mala zemlja, izvesno nije nezanimljiva. „Sem toga, sve zemlje u regionu, izuzev Srbije i BiH su već svrstane. Moglo bi se desiti da se takva ponuda i razmatra kako bi se BRIKS, koji nije međunarodna organizacija, već politička inicijativa – proširio i na istočnu Evropu”, kaže Šolaja.
On je pojasnio da se BRIKS objedinjuje kao konkurent pre svega MMF-u, koji daje finansijske injekcije budžetima, što bi mnogim zemljama moglo da bude privlačno kao vid finansijske podrške.
„Nisam, naravno, siguran da će druga dva naroda na to gledati blagonaklono, jer su više okrenuti Zapadu. Kako god, izvesno je da se radi o procesu multipolarizacije sveta i okupljanju zemalja oko BRIKS-a, koje bi mogle biti nosioci nekih globalnih politika”, rekao je Šolaja.
On smatra da članstvo u BRIKS-u ni na koji način ne ugrožava evrointegracije BiH.
„Proces evrointegracija BiH, naravno, ostaje, one su oslonac ekonomskog razvoja celog regiona. Ali ako BiH može da bude članica Organizacije islamske konferencije – zbog Bošnjaka, zašto onda i zbog srpskog faktora ne bi bila deo inicijative koja sasvim sigurno nudi neke pogodnosti u smislu investiranja i otvaranja tržišta i razvoja”, kaže Šolaja.
Može se pretpostaviti da poruke sa upravo održanog samita BRIKS-a izgledaju privlačno čak i građanima zemalja koje su u ovom trenutku u snažnom zagrljaju Zapada, što je slučaj i sa BiH. Naročito nakon „laskavih” poruka evropskih predstavnika sa foruma na Bledu, gde su nedovoljno jasno pominjali proširenje EU, koje se projektuje za period od, navodno, narednih sedam godina.