Greška ili atak na srpsko voćarstvo
(Фото EPA/Darek Delmanowicz)
Gotovo orkestrano sa zabranom uvoza šljiva u Hrvatsku, i Crna Gora saopštila je, pre nekoliko dana, da je takođe sprečila uvoz gotovo deset tona bresaka i nektarina iz Srbije kod kojih je pronađen hlorpirifos – pesticid potencijalno opasan po zdravlje ljudi.
Samo nekoliko sati nakon ove, u tom trenutku alarmantne izjave crnogorskog direktora Uprave za bezbednost hrane, usledilo je novo saopštenje gde se navodilo da je ipak posredi – greška. Te da je reč o zbirnoj količini voća iz Srbije iz dve pošiljke koje su zaustavljene u prethodnom periodu zbog sasvim drugih propusta – ostataka pesticida, inače dozvoljenih u obe države, ali u količini većoj od propisane. Što je inače redovna procedura tokom kontrola hrane i dešava se na svim graničnim prelazima, pa često i u Srbiji, koja takođe iz istih razloga vraća u zemlje izvoznika sporne pošiljke, ali bez pompeznog udaranja na sva zvona.
Kako je nespretno objašnjeno, do širenja dezinformacije došlo je zbog nesporazuma u telefonskoj komunikaciji Uprave za bezbednost hrane Crne Gore i nadležnog inspektora. Ono što je problem jeste upečatljivo izvinjenje upućeno crnogorskim potrošačima zbog greške u informisanju javnosti. Međutim, nismo primetili da se i jednim slovom Crna Gora izvinjava Srbiji i našim voćarima zbog očiglednog kompromitovanja.
– Još jednom se izvinjavamo javnosti Crne Gore i odgovorno tvrdimo da pomenutog pesticida nema u hrani na crnogorskom tržištu – zaključeno je u izjavi koju su preneli mediji uz dodatak da je je Srbija, statistički gledano, država u regionu iz koje imaju najmanje vraćenih, odnosno neusaglašenih pošiljki.
Ako se vratimo u prošlost, nije prvi put da srpski proizvođači voća ispaštaju zbog ovakvih propusta u informisanju – slučajnih ili namernih, ističu vodeći stručnjaci u domaćem voćarstvu.
Dr Aleksandar Leposavić iz Instituta za voćarstvo u Čačku navodi primer od pre više godina kada je sektor malinarstva imao problema s otežanim izvozom u Evropsku uniju jer je u pošiljkama srpske malina navodno bio otkriven norovirs. Kasnije je utvrđeno da to nije bilo tačno, i da je zbog reeksporta zaražene maline iz BiH „sva bruka pala na Srbiju”. Usledila je kontrola svakog desetog kamiona koji je prevozio malinu, pa zatim svakog drugog, što je usložnjavalo i poskupljivalo proceduru i nama pravilo probleme.
– Mi smo uspostavili sve standarde, imamo akreditovane laboratorije i takve situacije su, za razliku od drugih zemalja, svedene na minimum. Može da se desi, ali u odnosu na druge, mi smo daleko sigurniji proizvođači – kaže Leposavić.
Ovo što se sada dogodilo sa Crnom Gorom jeste izuzetno neozbiljno, dodaje, a u poslednjim dešavanjima zasigurno vidi i upliv politike.
– Sada ćemo svi da udarimo po srpskom voćarstvu i poljoprivredi i da im pokažemo svu svoju snagu i veličinu. Sigurno je da ima i politike – ističe on. A pogotovo kada je reč o Hrvatskoj, napominje. Činjenica jeste da je bilo prisustva hlorpirifosa u voću. Ali lično je, objašnjava, i sam imao problem sa tom zemljom kada su Institutu za voćarstvo u Čačku tražili nekakve parametre za patogene koji se ne mogu naći u biljnoj proizvodnji.
– Bilo je jasno da je sve rađeno u cilju da se spreči izvoz sadnog materijala iz Srbije – napominje naš sagovornik.
I profesor voćarstva Zoran Keserović ovakvo istupanje crnogorskih zvaničnika smatra neozbiljnim i ističe da tako nešto ne bi smelo da se događa.
Pre svega ga čudi i ne vidi razlog zbog čega bi proizvođači koristili hlorpirifos kod šljive, koja se manje prska.
– Voće je naša perjanica u izvozu poslednjih godina, tako da sve ovo može da ima negativne posledice. Davanje ovakvih netačnih informacija je izuzetno nekorektno i opasno. To jako mnogo košta drugu zemlju. U Srbiji se izuzetno vodi računa o upotrebi pesticida, posebno kod velikih izvoznika – rekao je Keserović.
Srbiji nije zabranjen izvoz voća u EU
Povodom objava na društvenim mrežama u kojima se navodi kako je Srbiji nakon vraćenih pošiljki voća sa granica EU zabranjen izvoz svog voća, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poručilo je javnosti da su u pitanju neistine i dezinformacije i moli sve da ne podižu paniku i ne obmanjuju građane.
Naime, samo u avgustu ove godine Srbija je izvezla ka zemljama EU 692 pošiljke, odnosno blizu 8.000 tona voća i povrća, od čega su tri pošiljke vraćene.
Istovremeno i Srbija, kao i svi, radi uzorkovanje na graničnim prelazima, i samo u toku ove godine od 9.000 pošiljaka, koje su došle na granicu Srbije, vratili smo zbog neusaglašenosti 37 pošiljaka.
Sve zemlje pokušavaju da zaštite svoje tržište i da svojim građanima obezbede da koriste proizvode koji su bezbedni, a kada govorimo o notifikacijama, one nisu najava zabrane ili automatske zabrane izvoza i uvoza, već znače podizanje nivoa kontrole, odnosno, upozorenje za zemlju koja dobije notifikaciju da podigne svoj sistem kontrole, navode u Ministarstvu poljoprivrede.