Zaoštravanje na Kavkazu
Министар спољних послова Русије Сергеј Лавров и његов колега из Јерменије Арарат Мирзојан на састанку у јулу у Москви (Фото EPA-EFE/Maxim Shipenkov)
Poslednjih dana došlo je do komplikovanja situacije na području Kavkaza, tačnije u odnosima između Jermenije i Azerbejdžana, koji se spore oko Nagorno-Karabaha. Premijer Jermenije Nikol Pašinjan optužio je Azerbejdžan da gomila trupe na granici s Jermenijom i na liniji razdvajanja oko sporne oblasti. Nazvao je situaciju „eksplozivnom” i pozvao Savet bezbednosti UN da preduzme „odlučne mere” kako bi se sprečilo novo krvoproliće. Nedavno je došlo i do oružanih incidenata na granici razdvajanja prilikom kojih je ubijeno nekoliko jermenskih vojnika.
Istovremeno, došlo je i do znatnog pogoršanja odnosa između Rusije i Jermenije, što može negativno da se odrazi na čitav region. Taj neočekivani obrt ima mnogo širi međunarodni značaj od odnosa dveju bivših sovjetskih republika i doskorašnjih bliskih saveznika posle raspada zajedničke države. Najpre je, pre nekoliko dana, na veliko iznenađenje i negodovanje Moskve, Jermenija u parlamentu započela proceduru ratifikacije Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda, koji traži hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina i dečjeg ombudsmana Marije Lvove Belove. Oni se okrivljuju za navodnu deportaciju iz Ukrajine dece koju su ruske vlasti svojevremeno evakuisale iz zone ratnih dejstava. Moskva ocenjuje da je taj potez jermenskih vlasti ne samo neprihvatljiv, nego i neprijateljski, i upozorava Jerevan na negativne posledice tog čina. Rusija ne priznaje jurisdikciju tog suda i njegove odluke, sa stanovišta međunarodnog prava, smatra ništavnim. Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova nazvala je nalog Međunarodnog suda pravde o hapšenju Putina „jeftinim scenarijem”.
Gotovo istovremeno, Jerevan je učinio još jedan iznenađujući i za Moskvu neprihvatljiv i veoma opasan korak. Jermenski premijer Nikol Pašinjan je u izjavi italijanskom listu „Republika” ocenio da je mirovna misija oko Nagorno-Karabaha, u kojoj učestvuje ruski vojni kontingent, doživela krah i zatražio da ruski mirotvorci, i ne samo oni, napuste čitav region.
Ova izjava Pašinjana primljena je u Kremlju ne samo s iznenađenjem, nego i s neskrivenim negodovanjem. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je Rusija „apsolutno neodvojivi deo tog regiona i da nikuda odatle ne može da ode”. Peskov je rekao i da ne treba zaboraviti da u Rusiji živi više Jermena nego u samoj Jermeniji i da je većina njih patriotski orijentisana. Rusija nastavlja da igra doslednu, veoma značajnu ulogu u stabilizaciji situacije i smanjenju zategnutosti u tom regionu i nastaviće u budućnosti da igra tu ulogu, podvukao je predstavnik Kremlja.
Posle svega, Zaharova je juče ocenila da neke informacije o Rusiji i njenim odnosima s Jermenijom protivreče prijateljskom karakteru odnosa između dve zemlja i dva naroda. „Nedopustivi su pokušaji da se poseje razdor između naših država i da se Rusija okrivi za teškoće s kojima se danas suočava Jermenija”, rekla je ona.
Indikativno je da je upravo ovih dana, dakle u vreme krize u odnosima Moskve i Jerevana, NATO pojačao svoje interesovanje za Jermeniju i predložio joj ništa drugo nego – članstvo u alijansi. Učinio je to u svojoj izjavi rukovodilac evropskog Komiteta za proširenje NATO-a Ginter Felinger. „Pozivam Jermeniju da stupi u NATO”, kaže se u pismu koje je Felinger uputio premijeru Jermenije. On takođe ocenjuje da SAD „treba da zaštite Jermeniju”, ali ne precizira od koga ili od čega. Sve to izgleda čudno, jer je Jermenija članica ODKB-a – organizacije za zajedničku odbranu, u kojoj su još Rusija, Belorusija, Kazahstan, Kirgizija i Tadžikistan. Uz to, Rusija u Jermeniji ima vojni kontingent. Ali, kad je reč o pokušaju otvaranja takozvanog južnog fronta prema Rusiji, onda stvari postaju jasnije. Istovremeno, Ministarstvo odbrane Jermenije saopštilo je da će ovih dana jermenski vojnici koji se pripremaju za mirovne misije u drugim zemljama održati vojne vežbe s odgovarajućim jedinicama SAD. Pada u oči činjenica da se ove zajedničke vežbe vremenski poklapaju s pogoršanjem rusko-jermenskih odnosa. Da li je to samo slučajnost ili sračunati trenutak? Analitičari, doduše, podsećaju da Jermenija i SAD povremeno sprovode vojne vežbe različitog formata. U Moskvi se zbog ovih vežbi u sadašnjoj situaciji izražava negodovanje i duboko podozrenje. Peskov je izjavio da će Moskva „duboko analizirati događaje i pratiti razvoj situacije”.
S obzirom na rat u Ukrajini i druge nevolje s kojima se suočava, za Moskvu je veoma značajno da u njenom neposrednom susedstvu, na južnim granicama, vladaju mir i stabilni odnosi. Zato s opravdanom zabrinutošću prati najnovije poteze Jermenije, koji se, po oceni Kremlja, ne mogu smatrati prijateljskim i partnerskim.
A što se Jermenije tiče, ruski izvori kažu da pogoršanje odnosa s Moskvom može skupo da je košta. Procenjuju da je teško poverovati da će Jerevan na drugoj strani naći sreću, zaštitu i zadovoljenje svojih državnih i nacionalnih interesa. I što se tiče Nagorno-Karabaha i drugih problema s kojima se suočava.
Bivši šef dopisništva Tanjuga iz Moskve