Kuran na putu proširenja NATO-a

Vojislav Lalić

11. 09. 2023. 20:00

Протест муслимана у Индији због спаљивања Курана у Шведској (Фото EPA-EFE/Farooq Khan)

U Stokholmu se strahuje da učestali incidenti sa skrnavljenjem Kurana mogu dovesti do odlaganja dugo očekivane odluke o verifikovanju ulaska Švedske u NATO iako je Turska obećala da će to uraditi posle godišnjih odmora. Dalji razvoj se pažljivo prati ne samo u Skandinaviji nego i u vojnom savezu, pogotovo u Pentagonu koji, posle ruske vojne intervencije u Ukrajini, želi da Baltik pretvori u „NATO more”.

„Mi se nadamo da će Turska ratifikovati naš zahtev za ulazak u NATO. Tokom leta nismo dobili nove signale iz Ankare i nadamo se da će dogovor koji je postignut u julu na samitu alijanse u Vilnjusu biti sproveden”, izjavio je šef švedske diplomatije Tobijas Bilstrom posle sastanka sa američkom delegacijom koja pažljivo prati razvoj na relaciji Stokholm – Ankara – NATO.

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan u nedavnom razgovoru sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom je istakao da je „Turska i dalje zabrinuta da li će se Švedska efikasno boriti protiv terorizma”. Kako je preneo istanbulski „Sabah”, druge pojedinosti o tom susretu nisu obelodanjene.

Odnosi Švedske sa Turskom, odnosno islamskim svetom, našli su se na proveri zbog više incidenata skrnavljenja Kurana, iza kojih stoje radikalni desničari kao i migranti koji su pobegli iz islamskih zemalja i našli sigurno utočište na severu Evrope. To se više puta desilo u Stokholmu (ispred turske i iračke ambasade, najveće džamije i ispred švedskog parlamenta), kao i u Malmeu. Slični incidenti su zabeleženi i u Kopenhagenu, a danska vlada je najavila promenu zakona kako bi zaštitila Kuran i druge svete knjige.

Prošle sedmice u Malmeu je došlo do sukoba policije i demonstranata koji su pokušali da spreče paljenje islamske svete knjige. Švedska se suočava sa najozbiljnijim bezbednosnim pretnjama posle Drugog svetskog rata, upozoravaju u vladi. Prošle nedelje u nekoliko gradova gotovo u isto vreme desile su se manje eksplozije u kojima nije bilo žrtava. U vladi su zbog toga pooštrili mere bezbednosti.

Prema švedskom Ustavu paljenje Kurana i drugih svetih knjiga nije kažnjivo jer se to podvodi pod slobodu izražavanja ukoliko takva dešavanja nisu povezana sa fizičkim nasiljem. Pošto je sada ugrožena bezbednost zemlje, u vladi razmišljaju da izvrše reviziju zakona o javnom redu i poretku kako bi se sprečili novi incidenti. Na to je odmah reagovao lider desničarske partije „Švedski demokrati”(ŠD) Džimi Akeson: „Promena zakona bi ugrozila slobodu izražavanja i naša vlada ne sme da poklekne pod pritiskom islamskog sveta”, smatra on.

Najnovije ankete pokazuju da su građani podeljeni: 50 odsto je za uvođenje zabrane paljenja verskih knjiga. Prema agenciji Sifo, koja je sprovela istraživanje, 37 odsto Šveđana je protiv promene zakona i Ustava dok se ostali nisu izjasnili.

Posle vojne intervencije Rusije u Ukrajini, Švedska i Finska su u maju prošle godine odlučile da prekinu tradicionalnu neutralnost i da uđu u NATO. Ankara je digla glas protiv njihovog prijema uslovljavajući ulazak zaoštravanjem stava prema teroristima koji su pobegli iz Anadolije i našli utočište u Skandinaviji. Ona je zatražila izručenje više ekstremista, pre svega, pripadnika „terorističke” Radničke partije Kurdistana. To je izazvalo protivljenje u Skandinaviji pa se na udaru našla i islamska sveta knjiga. U međuvremenu, Ankara je verifikovala prijem Finske u NATO, dok je Švedska još na čekanju.

Skrnavljenje Kurana naišlo je na oštre osude u Turskoj i mnogim islamskim zemljama gde Skandinavce optužuju za islamofobiju. Organizacija za islamsku saradnju (OIC), koja okuplja 57 zemalja, pozvala je svoje sve članice da „preduzmu političke i ekonomske mere protiv Švedske i drugih zemalja koje dozvoljavaju da se pali Kuran. To je akt agresije koji širi mržnju, preti globalnom miru i bezbednosti”, ističu u OIC.

Sve NATO članice – izuzev Turske i Mađarske – po kratkom postupku su verifikovale zahtev Švedske za ulazak u vojni savez. U Budimpešti najavljuju da će i oni uskoro povući taj potez.

U Turskoj osuđuju skrnavljenje Kurana, ali zasad ne najavljuju da će blokirati dogovor iz Vilnjusa o prijemu Švedske. Teško je poverovati da će predsednik Redžep Tajip Erdogan nastaviti da izaziva saveznike, u trenutku kada očekuje da mu Vašington odobri kupovinu 40 novih američkih aviona F-16 i rezervne delove za modernizaciju zastarele flote. Pogotovo što Ankara sada pokušava da obnovi i pristupne pregovore sa Evropskom unijom koji su poslednjih godina praktično prekinuti.