Evropi preti nestašica dizela
(EPA-EFE/Robin Utrecht)
Curenje gasa na ključnom pogonu najveće naftne rafinerije u Evropi nije moglo da se dogodi u gori čas. Naime, „Šelova” rafinerija u Roterdamu prisiljena je da zatvori pogon „Hajkon” (kapaciteta prerade 25.000 barela nafte dnevno) zbog pojave gasa u jednom delu proizvodnog lanca, izvestio je juče „Blumberg” pozivajući se na lokalne vlasti. „Šel” inače ne komentariše zbivanja u svojim rafinerijama.
Energetskim berzama tako sada ostaje samo da naslućuju da li Evropa uoči početka grejne sezone i jesenjeg zamajca privrede ide u susret višestrukoj energetskoj krizi. Pritom je nestašica dizela, inače sve skupljeg u Evropi, gotovo izgledna, navodi i Međunarodna agencija za energiju (IEA).
„Evropske rafinerije letos nisu bile u stanju da nabave dovoljno zaliha, delom zbog brojnih neplaniranih prekida proizvodnje, čime su skladišta ostala oskudno snabdevena za zimu”, upozorava IEA.
U međuvremenu, globalna jagma za barelima, radi prerade za pogonska goriva transportnih industrija, poljoprivrede i građevinarstva, izaziva pred jesen i neke nesvakidašnje rezultate. Tako je, na primer, ruski naftni blend ESPO (akronim za gasovod koji iz pravca istočnog Sibira transportuje crno zlato ka obali Pacifika) ovih dana postao skuplji od barela „brenta”. ESPO barel je inače mešavina lake sirove nafte s niskim procentom sumpora, koja odgovara rafinerijama u Kini, te je nemilice pazare da bi je prerađivale u dizel i druge naftne destilate (naročito avionsko gorivo). Ruska ESPO nafta, s datumom isporuke u oktobru za kinesko tržište, početkom sedmice koštala je 0,5 američkih dolara više od „brenta”. Na berzama uočavaju da je reč o najvišoj ceni za ESPO naftu otkako su G7 i EU uvele „plafon” ceni ruskih barela.
U međuvremenu, Rusija – uz Saudijsku Arabiju, ključna članica OPEK-a plus – nagoveštava da razmatra da dodatno ograniči količine nafte i derivata koje izvozi, ističući da je novi prioritet podmirivanje potreba domaćeg tržišta. Istovremeno, Kina, vodeći svetski kupac nafte i sve značajniji prerađivač, već je uvela kvote za izvoz dizela.
Tržište dizela na Zapadu suočava se s rekordnim skokovim cene tog naftnog derivata i zbog brojnih drugih razloga. S jedne strane, odluka Saudijske Arabije i Rusije početkom meseca da svojevoljno zavrtanje naftnih slavina (zbirno oko 1,3 miliona barela dnevno) produže do kraja godine podbola je cenu barela brenta uvis. Dok je krajem juna merno bure „brenta” koštalo oko 72 američka dolara, danas se njegova cena kreće oko 95 dolara. Barel nafte mogao bi i pre Nove godine da dostigne cenu od 100 američkih dolara, složili su se ovih dana Majk Virt, izvršni direktor američkog „Ševrona” i analitičari „Sitigrup ink”. Mimo paprene cene nafte, strepnju od nastupajuće „dizel-krize” podstiču brojne druge nevolje rafinerija, počev od velikih letnjih vrućina, koje su nagnale brojne pogone za preradu nafte da rade sporijim tempom od uobičajenog. Istovremeni rast tražnje za avio-gorivima i benzinom (u sezoni godišnjih odmora na severnoj hemisferi) preusmerio je poslovne interese rafinerija. S druge strane, ni rafinerija na Zapadu nema danas onoliko koliko ih je bilo pre pandemije. Naime, usled pada tražnje tokom korone, brojne starije i rafinerije manjih proizvodnih kapaciteta zauvek su zabravljene. U međuvremenu, višenedeljni odlučni štrajk radnika na „Ševronovim” LNG terminalima u Australiji već je izazvao skok cene tog energenta za isporuke ka Evropi i nove strepnje od daljih odlaganja ugovorenih isporuka za zimu.