Makaki u autu, tukan na aerodromu

01. 10. 2023. 17:30

На прелазу Градина прошле године цариници и полицајци открили су и збринули 37 тек излеглих папагаја, међу којима су била два птића која припадају заштићеној врсти Pyrrhura molinae (Фото: Фејсбук страница Управе царина Републике Србије)

Prošle godine Vojvođani su bili u potrazi za crnim panterom, ali su ove pronašli lava. Dokaza da je panter ikada šetao Junaković banjom, osim ne baš jasnog snimka, nema. A nema ni podataka ko je na Čantavirskom putu izgubio mladunče lava. Za sada javnost nagađa da je ono bilo nečiji kućni ljubimac ili – žrtva krijumčara. Oba scenarija su nelegalna, s tim što je šverc životinja i jedna od najunosnijih aktivnosti organizovanog kriminala. Prema podacima „Evropola”, krijumčari životinja godišnje zarade oko 4,4 milijarde evra.

Do sada se, kažu u Ministarstvu zaštite životne sredine, nadležni u Srbiji nisu susretali sa švercom egzotičnih, velikih divljih životinja. U poslednjih 13 godina spasili su više od 2.500 živih primeraka ptica, zmija, kornjača, guštera…

– Najpoznatiji primeri su sprečavanje krijumčarenja tukana na beogradskom aerodromu, berberskih makaki majmuna u gepeku automobila na Horgošu, a zabeležen je i pokušaj krijumčarenja 50 vrsta gmizavaca i vodozemaca u putničkoj torbi u autobusu na Gradini. U njoj je bilo i 11 otrovnih zmija. Jedna od najvećih zaplena se dogodila u graničnom pojasu Srbija–Makedonija kada je u automobilu nađeno 1.320 živih barskih kornjača u platnenim džakovima za kafu – objašnjavaju za „Politiku” u Ministarstvu zaštite životne sredine.

Krijumčari životinja rizikuju da se susretnu i sa kaznom zatvora od šest meseci do pet godina. Takođe, od 2010. godine u Srbiji je zabranjeno držanje otrovnih zmija, aligatora, primata… za kućne ljubimce.

Iskustvo iz prakse pokazuje da je u našoj zemlji najveće interesovanje za nelegalno držanje zaštićenih vrsta životinja s našeg podneblja ‒ jastrebova, sova, vukova, šumskih kornjača… I to naročito mladih jedinki.

Iako se carinici nisu susreli sa pokušajem šverca velikih divljih mačaka, sve je češće pronalaženje ovih životinja u domovima naših sugrađana.

– To ukazuje na postojanje nelegalnog tržišta ovakvih vrsta. Načini sticanja ovih životinja mogu biti različiti, što iz tokova krijumčarenja, što iz pribavljanja ovih jedinki koje su razmnožene u zatočeništvu na teritoriji Srbije u neregistrovnim objektima, gde se drže i velike divlje životinje – dodaju.

A kada se ove životinje otkriju, na primer, u nečijem dvorištu, Uprava carine i MUP se obraćaju Ministarstvu zaštite životne sredine. I tu se utvrđuje o kojoj je vrsti reč i određuje ko će preuzeti dalju brigu o životinji.

– Najveći deo zaplenjenih životinja trajno se zbrinjava u sklopu zooloških vrtova u zemlji, na Paliću i u Beogradu. A kada to nije moguće, onda u zoološkim vrtovima i specijalizovanim prihvatilištima za divlje životinje u inostranstvu. Dobri primeri međunarodne saradnje ministarstva i organizacija koje se bave zaštitom divljih vrsta jeste zbrinjavanje tri afrička lava zaplenjena na teritoriji Srbije u prihvatilištu „Lajonsrok” u Južnoafričkoj Republici, kao i zbrinjavanje šest berberskih makaki primata, koje su zaplenili nadležni organi Uprave carine, u prihvatilištu „Primadomus” u Španiji – ističu u Ministarstvu zaštite životne sredine.