Emisari i vođenje državne politike
(Новица Коцић)
Poslednjih godina bivšim republikama SFRJ, danas državama, špartaju razni emisari: američki, engleski, nemački i italijanski. Gle čuda, postoji i emisar Slovenije. Koja je njihova misija? Da ostvare interese svojih država.
U vreme globalizma ti emisari pokušavaju i u velikoj meri uspevaju da utiču na vođenje državne politike mnogih zemalja. Najbolji primer njihovog bahatog ponašanja je Crna Gora. Oni daju instrukcije, uz ambasadore tih zemalja, ko može da bude u Vladi Crne Gore, a ko ne. Postavlja se pitanje koja je svrha izbora ako se ne uvažava mišljenje građana. Oni koji postavljaju pitanje priznavanja Kosova i Metohije kao države, ulazak Crne Gore bez referenduma u NATO, ko je protiv uvođenja sankcija Rusiji, za „Otvoreni Balkan”, nisu poželjni u vladi.
Dakle, ti emisari se ponašaju kao guverneri nekih država na Zapadu. Pored ostalog, zastupaju interese multinacionalnih kompanija, što je jedno od bitnijih odlika globalizacije sveta. Onaj ko ima moć, vlast i kapital, određuje u kojem pravcu će ići neka država. Čuvena je izjava američkog diplomate Henrija Kisindžera: „Biti neprijatelj Amerike je opasno, a biti prijatelj Amerike je pogubno. Vreme u kojem živimo pokazuje da se to događa na svim kontinentima planete Zemlje. Ove emisare najposlušnije podržavaju i njihovu politiku slede sadašnje države, bivše republike SFRJ, koje je najvećim delom oslobodila Srpska vojska u balkanskim i Prvom svetskom ratu. Njihovi čelnici trebalo bi da razumeju pomenutu izjavu Henrija Kisindžera. Suština ovih emisara, a posebno Nemačke i Austrije, jeste da vode politiku koju su vodile pre balkanskih ratova i dva svetska rata. To je, po nekim priznatim publicistima, stvaranje četvrtog rajha, što nije daleko od istine – samo sada s gospodarom preko Atlantika.
Događaji u Ukrajini jesu usavršavanje laboratorije NATO-a, koja je prvo oprobana napadom tog saveza na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Balkan je nesumnjivo laboratorija za ono što uskoro čeka Evropu.
Radoman Purić,
dipl. politikolog, Pljevlja