Integritet duha i vizije
Скулптура Хенрија Мура у јавном простору (Фото EPA/Adam Vaughan)
Povodom 125 godina od rođenja inostranog člana SANU britanskog vajara Henrija Mura (1898–1986), u sredu 11. oktobra održana je svečana akademija posvećena životu i delu ovog istaknutog umetnika. Skup je organizovao vajar Mrđan Bajić, dopisni član SANU, u saradnji sa Britanskim savetom, a u svečanoj sali ove institucije prisutne su pozdravili akademik Zoran Knežević, predsednik SANU, Edvard Ferguson, ambasador Velike Britanije u Srbiji, i akademik Dušan Otašević. Pročitane su pozdravne poruke Meri Mur, kćerke Henrija Mura, i Godfrija Versdejla, ispred Fondacije „Henri Mur”.
Henri Mur je rođen je 1898. u Kastelfordu u Jorkširu, u porodici rudara. Pohađao je umetničku školu u Lidsu i studirao u Londonu. Mobilisan je za vreme Prvog svetskog rata i tada je bio ranjen. Jedan je od 55 preživelih iz bataljona od 400 vojnika..
Postao je inostrani član SANU 1975. godine. Proslavio se bronzanim i mermernim skulpturama i pokrenuo novi oblik modernizma u Velikoj Britaniji. Na Bijenalu u Veneciji 1948. dobio je nagradu za skulpturu. Iako je stekao bogatstvo, živeo je skromno i zarađena sredstva usmeravao u fondaciju koja nosi njegovo ime. Crteže Henrija Mura domaća publika imala je priliku da vidi 2014. godine u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine. Preminuo je 1986. godine.
Za našu sredinu izuzetno je značajna izložba Henrija Mura 1955. godine u paviljonu „Cvijeta Zuzorić” kao veliki modernizatorski događaj za tadašnje društvo. Za Henrija Mura je čuveni istoričar umetnosti Herbert Rid napisao da poseduje integritet duha i integritet vizije.
O ratnim godinama ovog istaknutog vajara govorila je na skupu u SANU istoričarka umetnosti Penelopi Kertis naslovivši svoje predavanje „Ratna odiseja”. Kertis, bivša direktorka Tejt galerije, podsetila je na Murove skulpture palih vojnika inspirisane tragedijom Drugog svetskog rata, kao i na crteže koji su nastajali nakon boravka u podzemnoj železnici kao skloništu u kojem se Mur sa ostalim građanima zatekao tokom bombardovanja Londona. Uticaj i efekat ratnih godina vidljiv je i u Murovim crtežima Odiseja nastalih 1944. godine kao ilustracija knjige „Spasavanje” Edvarda Sakvila Vesta, po kojoj je rađena predstava emitovana na Bi-Bi-Si radiju.
O radu u ateljeu Henrija Mura govorio je sa nostalgičnim sećanjem umetnik Ričard Ventvort, dok je istoričar umetnosti profesor dr Jerko Denegri preispitao društveno politički kontekst i značaj izložbe iz 1955. godine u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani.
Osvrnuvši se na niz izložbi domaćih umetnika ali i međunarodnih predstavljanja koje su u ovom istorijskom razdoblju odslikavale rehabilitaciju građanske umetnosti nakon socijalističkog realizma, Denegri je naglasio da Murova izložba nije bila izolovani događaj već jedna od etapa dugog procesa intenziviranja i demokratizacije umetničkog života u jugoslovenskom prostoru.
– U kontekstu međunarodnih predstavljanja, izložba Henrija Mura bila je jedina samostalna izložba izrazito savremenog umetnika, prethodnika posleratne obnove u disciplini skulpture uz njegovo lično prisustvo u Beogradu. Bilo je izloženo 35 skulptura, 40 crteža, a Mur je posetio i atelje Tome Rosandića – rekao je Denegri, naglasivši da je Henri Mur bio umetnik radničkog porekla koji je stvarao u elitnoj umetničkoj disciplini.
Denegri je podsetio na stavove Herberta Rida koji je rekao da Murov cilj nije klasični ideal lepote već alternativni ideal vitalnosti, kao i na reči Karla Argana da u Murovom iskustvu postoji humanizam koji označava stvarno saosećanje sa postojećom nesrećom.
Izložba iz 1955. u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani izazvala je i oprečna reagovanja domaće stručne javnosti.
Zabeležene su reči vajarke Olge Jevrić koja je smatrala da se za ovaj događaj previše vezuju neka pomeranja u našoj skulpturi, te da su i ranije postojali znaci otvaranja prema slobodnijem jeziku izražavanja.
Nasuprot ovom stavu je mišljenje istoričara umetnosti Lazara Trifunovića, koji je napisao da je početkom šeste decenije shvatanje mase u skulpturi počelo da se menja, kao i da su posle Murove izložbe mnogi pojmovi postali jasniji...
U nastavku konferencije o značaju skulptora Henrija Mura govorili su Ljubica Vujović, Ana Ereš, Feđa Klikovac i Mrđan Bajić.