Sećanje na žrtve je obaveza i pravo

Miroljub Dugalić

15. 10. 2023. 16:09

Почаст страдалима 1941. у Краљеву (Фото М. Дугалић)

Kraljevo – Na lagerskom groblju u Kraljevu potomci streljanih, predstavnici državnih organa, predstavnici Slovenije, udruženja boraca i društvenih organizacija juče su polagali vence i palili sveće nad humkama železničara, bravara, kovača, inženjera, lekara, seljaka, tadašnjih izbeglica, koje su oktobra 1941. godine streljali fašistički okupatori.

Za pet dana oktobara 1941. godine, kao osveta za borbene akcije od boraca za slobodu, četnika i partizana, a prema pravilu – sto za jednoga, ovde je streljano najmanje oko 2.200 nedužnih civila i to nije konačan broj, jer se tačan popis žrtava još utvrđuje. Varoš je zavijena u crno, a među streljanim bilo je i izbeglica od fašista iz Slovenije, Čeha, Rusa, Srba sa područja tadašnje Nezavisne države Hrvatske i Kosova i Metohije. Među nedužno ubijenim bilo je i dece kao i 29 žena. Pošto broj prikupljenih talaca radnika i zanatlija zatečenih u proizvodnim halama nije bio dovoljan da bi se zadovoljila krvava matematika 1:100 usledila su hapšenja po gradu.

Stoga su ulicama Kraljeva vojnici Vermahta sprovodili ljude koji ni na koji način nisu bili povezani sa ustanicima. Njihov jedini „greh” bio je što su se tih oktobarskih dana zatekli u ovom gradu. Dok su uhapšeni sprovođeni ka Železničkoj radionici, u krugu te fabrike, na lokaciji zvanoj „lager” izvođeni su prvi taoci pred streljački stroj. U grupama od po 100 ljudi usmrćivani su rafalnom paljbom okupatorskih mitraljeza...

Na komemorativnoj sednici gradske skupštine istoričar Dejan Ristić, direktor Muzeja žrtava genocida iz Beograda, u svojoj besedi na temu „Arheologija sećanja” je istakao:

– U kulturi sećanja ti tragični događaji u Kraljevu su zapostavljeni. Ovde danas nema predstavnika državnih organa Austrije, Nemačke i još nekih drugih koji bi ovde trabalo da budu. Stoga se nameće pitanje da li smo tu odgovornost delegirali samo Kraljevčanima i potomcima žrtava. A, da bi smo se na pravi način borili protiv zaborava, potrebno je znanje kako bismo najpre razumeli šta se to dogodilo pre 82 godine u Kraljevu. Jer, da bismo tu tragediju razumeli, neophodno je razumevanje i znanje u kulturi sećanja, ali bez, kako je naročito poratnih godina bilo, ideologizovanja ili nacionalizma da bi ovde streljane uzdigli na pijedestal univerzalne žrtve. Neophodno je utvrditi i identitet svake žrtve, a nažalost od 1945. godine knjiga koleginice Silvije Krejaković je prva na tu temu prevedena na strane jezike, a izdavač je naš Muzej žrtava genocida. Podsetio bih da mi imamo i obavezu i pravo da pamtimo i to moramo odgovorno da prihvatimo kako bismo izbegli da se slični događaji ne dogode i u ovom 21. veku. Plašim se da u tome nećemo uspeti bez znanja i odgovornosti ako kulturu sećanja svedemo samo na manifestaciona događanja – naglasio je istoričar Dejan Ristić.

Na groblju se, posle odavanja pošte uz polaganje venaca, parastos sveštenika Žičke eparhije i zvuke sirena, Dr Predrag Terzić, gradonačelnik Kraljeva obratio okupljenom narodu:

– Previše je tragedije i tuge utkano u istoriju našeg grada. Zato smo u obavezi da to pamtimo, a da našu decu učimo ljubavi, prijateljstvu, pravim i večnim vrednostima. Na to nas obavezuje i ovo mesto, krvavi oktobar, događaj koji pamtimo i koji nam je večna učionica života –istakao je Terzić.

U amfiteatru groblja streljanih glumci kraljevačkog pozorišta izveli su poetsko-muzički program pod nazivom „Kamena uspavanka” u režiji Aleksandre Kovačević.