Veštačka inteligencija može da ugrozi ljudska prava
(Pixabay)
Digitalna revolucija obuhvatila je i pravosuđe i krivični postupak, a pravnici upozoravaju da presude ipak treba da donose sudije, a ne mašine i veštačka inteligencija. Softveri za prepoznavanje lica i programi za predviđanje pojedinih faza postupka i donošenje odluka, mogu dovesti do povrede ljudskih prava, upozorili su krivičari na nedavno održanom savetovanju na Zlatiboru.
– Suđenja u onlajn formatu nikada ne smeju da idu na štetu prava stranaka u postupku, načela neposrednosti, prava na pravni lek i prava na pravdu. Daljinska biometrijska identifikacija lica pruža dobre mogućnosti za otkrivanje okrivljenih, ali i za pronalaženje žrtava krivičnih dela – rekla je profesorka dr Tatjana Bugarski, dekanka Pravnog fakulteta u Novom Sadu.
– Pretvaranje slike, zvuka i dokumenata u digitalni oblik ima za cilj da život i rad ljudi učini efikasnijim i ekonomičnijim. Ubrzana digitalizacija otvara čitav spektar važnih pitanja za rad pravosudnih i policijskih organa. Budući razvoj krivičnog postupka svakako će imati za posledicu promenu fizionomije i dinamike preduzimanja pojedinih procesnih radnji, ali postoji i realna mogućnost promene poimanja pravde i pravičnosti, koja se čini skoro neminovnom u uslovima digitalizacije, posebno imajući u vidu veštačku inteligenciju – kazala je dr Bugarski.
Proces digitalizacije u radu pravosudnih organa, poznat i kao e-pravosuđe, predstavlja proces pretvaranja analognih podataka iz predmeta suda i tužilaštva u digitalne podatke radi njihovog daljeg korišćenja na brži i jednostavniji način.
– Razvoj informaciono-komunikacione tehnologije (IKT) u pravosudnim organima treba da omogući lakši pristup osnovnim podacima o predmetima koji su u postupku, strankama, braniocima, sporednim procesnim subjektima, punomoćnicima i drugim zainteresovanim osobama koje učestvuju u sudskom postupku. Na nivou Evropske unije formiran je portal e-pravosuđe preko kojeg je omogućen pristup informacijama o propisima i sudskoj praksi EU i država članica – objasnila je dr Tatjana Bugarski.
Ovaj portal omogućava i upotrebu onlajn formulara, slanje i dostavljanje podnesaka i plaćanje sudskih troškova elektronskim putem, pristup bazama podataka, elektronsku razmenu, povezivanje različitih nacionalnih registara, video-konferencijske sisteme.
– Digitalna transformacija pravosuđa Evropske unije podrazumeva strukturnu reformu nacionalnih pravosudnih sistema kako bi se povećali njihovi kapaciteti za rad na internetu uz uvažavanje svih pravnih garancija, kao i unapređenje prekogranične pravosudne saradnje nadležnih organa na nivou EU – naglasila je dr Bugarski.
U Srbiji je, u okviru Ministarstva pravde, formiran jedinstven portal preko koga je moguće pratiti tokove predmeta u Vrhovnom sudu, Upravnom, apelacionim, višim, osnovnim, privrednim i prekršajnim sudovima, kao i tok predmeta javnih izvršitelja.
– Uticaj razvoja digitalizacije na krivični postupak kreće se od upotrebe pomoćnih tehničkih sredstava u izvođenju pojedinih procesnih radnji, pa do onlajn suđenja. I pored svih argumenata za i protiv, virtuelno suđenje se pokazalo kao spasonosno rešenje tokom pandemije, jer je sprečilo potpunu obustavu rada pravosudnih organa u uslovima socijalne distance i zabrane okupljanja u zatvorenom prostoru – podsetila je profesorka.
Pandemija nije zaustavila kriminalitet. Naprotiv, kako je navela, virtuelni prostor je postao novo mesto izvršenja krivičnih dela, tako da je iskustvo policijskih i pravosudnih organa u ovom periodu pokazalo da informaciono-komunikacione tehnologije mogu i treba da budu važan „saveznik” u borbi protiv kriminaliteta, ali je isto tako bitno šta, kako i na koji način treba i može da se upotrebi za vođenje krivičnog procesa, poštujući osnovna načela postupka, kao i osnovna ljudska prava i slobode. Međutim, veštačka inteligencija može da ugrozi pravo na privatnost i zaštitu podataka.
Srbija spada u 16,5 odsto država koje su objavile svoje strategije veštačke inteligencije, dok je 11 procenata otpočelo razvijanje strategija.
– Prema indeksu spremnosti za veštačku inteligenciju za 2022. godinu, od 181 rangirane države, Republika Srbija je na 59. mestu. Takođe, u Srbiji je osnovan i Istraživačko-razvojni institut za veštačku inteligenciju koji se bavi istraživanjem veštačke inteligencije u različitim oblastima, kao i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu. Prema Strategiji veštačke inteligencije za period od 2020–2025. godine, jedna od predviđenih mera je unapređenje usluga javnog sektora primenom veštačke inteligencije.
Reč je pre svega o pomoći veštačke inteligencije u rešavanju velikog broja predmeta, nedovoljne efikasnosti sudskih postupaka, ali i u doprinosu ujednačenoj sudskoj praksi. U krivičnim postupcima može biti primenjena samo ukoliko garantuje poštovanje osnovnih ljudskih prava i sloboda.
– Najsavremeniji oblik veštačke inteligencije, kada se govori o krivičnom postupku, je takozvana prediktivna pravda koja ima za cilj da pomogne sudijama u donošenju odluka. Pod ovim se podrazumeva analiza velikog broja sudskih odluka od strane veštačke inteligencije radi predviđanja ishoda određenog predmeta ili određene faze postupka – napomenula je prof. dr Tatjana Bugarski.
Izuzetno je važno izgraditi pouzdane sisteme veštačke inteligencije u koje će svi imati poverenja. To je moguće, rekla je profesorka, samo ukoliko je veštačka inteligencija zasnovana na zakonitosti, etičnosti i otpornosti na greške i zloupotrebe.
Ministarstvo i ulaganja
– U razvoju i primeni veštačke inteligencije u svetu prednjače SAD, Kina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Izrael. Kina se posebno izdvaja u oblasti naučnog rada, ali i broju patenata iz oblasti veštačke inteligencije. Interesantan podatak je da su Ujedinjeni Arapski Emirati prva država na svetu koja je imenovala ministra za veštačku inteligenciju. Sa druge strane, u EU su povećane investicije u tehnologiju veštačke inteligencije i one će do 2025. dostići vrednost od 22,4 milijarde evra – kazala je dr Tatjana Bugarski.