Slikar univerzuma

15. 10. 2023. 17:17

Теодора и Симонида Станковић, испред слике Милића од Мачве „Чекајући Христа” (Фото лична архива)

U raskošnom zdanju Ambasade Republike Srbije u Budimpešti nedavno je otvorena izložba slika „Povratak Milića od Mačve”, kao centralni događaj kulturne manifestacije Srpski dani u Mađarskoj, koja je počela 1. oktobra i trajaće do kraja meseca.

– Danas smo na jednom mestu spojili dve značajne vertikale srpske kulture i duhovnosti – velikog srpskog umetnika Milića Stankovića i Srpsku pravoslavnu crkvu, inicijatora i organizatora manifestacije koja promoviše i afirmiše našu kulturu, tradiciju i nauku u prijateljskoj Mađarskoj – rekla je ministarka kulture i potpredsednica Vlade Srbije Maja Gojković, otvarajući izložbu. U prisustvu brojnih gostiju, među kojima su bili i episkop budimski Lukijan, zamenica ministra kulture i inovacija Mađarske Vitajoš Ester, predstavnici diplomatskog kora, ali i kćerke slikara Milića Stankovića, Simonida i Teodora Stanković, ministarka Gojković je istakla da su odnosi naše dve države danas najbolji u svojoj istoriji, kako u periodu pre, tako i posle uspostavljanja diplomatskih odnosa 1882. godine.

– U 18. i 19. veku Budimpešta je bila čvorno mesto okupljanja tada najvećih imena srpske kulture, nauke i umetnosti. Ovde je 1826. godine osnovana Matica srpska, najstarija srpska književna, kulturna i naučna institucija – istakla je Maja Gojković i podsetila da je u Budimpešti „živeo i stvarao i Nikola Tesla, kao i brojni drugi velikani srpske kulture, obrazovanja i nauke, među kojima i Jakov Ignjatović, Sava Tekelija i Miloš Crnjanski, ali i da je veliki broj pripadnika mađarskog naroda iz Srbije proneo slavu naše zemlje širom sveta”.

Na izložbi je predstavljeno 30 dela Milića od Mačve, a posebno je zanimljivo da je čuveni slikar, koji je bezbroj puta izlagao u galerijama i muzejima najvećih svetskih metropola, pre tri decenije imao izložbu i u Sentandreji, u okviru likovne kolonije. Tada je nastalo i njegovo delo „Sentandrejski diptih”, koje je, uz druge slike, izloženo u ambasadi.

– Svet se promenio, osećam to u vodi, zemlji i u vazduhu, mnogo od onoga što je nekada bilo je izgubljeno, jer niko više nije živ da se seća – rekla je Simonida Stanković, umetnikova kćerka, citirajući Džona Ronalda Tolkina iz njegovog slavnog dela epske fantastike „Gospodar prstenova”, i dodala:

– Ali neki žive u večnosti, pa prema tome nema ni potrebe da se vrate jer su uvek prisutni. Ovo nije povratak Milića od Mačve, nego povratak Miliću od Mačve.

Ona je potom, za poštovaoce dela svog oca, okupljene u ambasadi izvela dve pesme – jednu iz Homolja „Prokleta vila”, a drugu mađarsku ljubavnu pesmu iz Transilvanije – „Ištenem, ištenem, serelmeš ištenem”.

Audio-vizuelna umetnica, autorka i izvođač muzike sveta, Simonida Stanković je o svom ocu rekla da je on i u životu i u delu spajao istorijsko, mitološko, etnološko, sa jedne strane, a sa druge – duboko filozofsko, religijsko i najvažnije spiritualno.

– Čak i prikazanu svakodnevicu iz seoskog i bilo kog drugog života, predstavljao je na mističan način, kroz vertikalu, formalno i sadržajno. Milić je uzdizao kroz vertikalu svaku temu kojom se bavio, bilo da se radilo o nacionalnim, istorijskim temama, folklornom nasleđu bilo o političkim temama. One su dobijale novu dimenziju kroz njegovu prizmu posmatranja, a to je rastuća perspektiva u kojoj se posmatrač nalazi u jezgru priče i uzdiže zajedno sa celim svetom u visinu – istakla je Simonida Stanković i dodala:

– Ključ učitavanja Milića kao umetnika i mislioca leži u tome što, pored toga što je i nadrealista i slikar fantazmagorija, i istorijskog, on je i mnogo više od toga jer sve to transcendentira u nadvremensko i nadprostorno. On je slikar nadrealista, ali i metafizičar i mistik, istovremeno i duboko osvešćen sa precizno jasnom slikom i porukom. Milić je slikar Univerzuma, i ono što kod njega deluje slučajno, deo je njegovog pogleda na svet.

Milić Stanković (1934–2000) kao multitalentovani umetnik je ostavio neizbrisiv trag na srpskoj i svetskoj kulturnoj sceni. Zajedno sa velikim slikarima među kojima su bili i Leonid Šejka, Olja Ivanjicki, Kosta Bradić i drugi, osnovao je Medijalu, možda najoriginalniji evropski umetnički pokret svih vremena. Uradio je više od hiljadu slika i mnogo više crteža, a širom sveta priredio više od 170 izložbi.

„Srpski dani u Mađarskoj” su organizovani uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, a izložba je uspešno realizovana zahvaljujući Budimskoj eparhiji SPC i timu Ambasade Republike Srbije sa otpravnikom poslova Aleksandrom Lončarevićem na čelu.