Engleski napred, srpski stoj

17. 10. 2023. 12:12

САНУ (Фото Д. Јевремовић)

U Beogradu je 6. oktobra održana Akademija u znak sećanja na prof. dr Zorana Krivokapića, čuvenog hirurga i redovnog člana SANU i Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva (SLD). Akademiju su organizovali Udruženje za proktohirurgiju Srbije, Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu, SANU i Akademija medicinskih nauka SLD. Bilo je prisutno više od 200 uglednih lekara svih specijalnosti (uglavnom hirurga i internista-gastroenterologa).

Na ovom svečanom i sjajno organizovanom skupu o životu i radu profesora Krivokapića govorili su: prof. dr Danica Grujičić (ministarka zdravlja), prof. dr Lazar Davidović (dekan Medicinskog fakulteta u Beogradu), prof. dr Svetolik Avramov (predsednik Akademije medicinskih nauka SLD) i jedan broj bliskih saradnika i prijatelja ovog cenjenog akademika. Video-linkom se obratilo nekoliko poznatih inostranih profesora hirurgije raka debelog creva, sa kojima je profesor Krivokapić godinama sarađivao. Svi ovi ugledni ljudi su veoma pohvalno i s mnogo biranih i toplih reči govorili o ovom našem uglednom, a rano preminulom profesoru (rođen u Kosovskoj Mitrovici 27. avgusta 1955. godine, a preminuo u Beogradu 9. septembra 2022. godine).

Prof. dr Zoran Krivokapić bio je vodeći hirurg u ovoj oblasti i veoma poznat, kako u Srbiji i regionu, tako i u celom svetu. Bio je gostujući profesor na mnogim uglednim univerzitetima širom sveta, predsednik Udruženja proktohirurga Srbije, Evrope i veliki inovator u operacijama raka debelog creva.

Na skupu su pomenute i druge aktivnosti ovog izuzetnog čoveka, sjajnog pedagoga i veoma popularnog među studentima i specijalizantima, ali i čoveka odanog sportu (košarci).

Ono što bih morao da naglasim jeste činjenica da na ovo uspešnoj akademiji nije progovorena ni jedna jedina reč na srpskom jeziku. Svi pozdravni i ostali govori bili su na engleskom. Koliko sam obavešten, skupu je prisustvovalo nekoliko stranih kolega i prijatelja profesora Krivokapića, ali verujem da se za njih moglo obezbediti simultano prevođenje.

Ogromnoj većini nas prisutnih u sali maternji jezik je srpski, a sve se dešavalo u Beogradu i Srbiji. Smatram da je ovo još jedan od (originalnih, a nama, nažalost, svojstvenih) načina potiskivanja, pa i gušenja srpskog jezika, a na izvestan način i brisanja našeg identiteta i potiskivanja srpske kulture.

U sali sam se nekima od pomenutih uglednika s obratio pitanjem: Zašto se ne govori srpski? Odgovor je bio – sleganje ramenima.

Prof. dr Obrad B. Zelić,
redovni član Akademije medicinskih nauka SLD, Beograd