Duhoklonuće za usksrnuće maternjeg jezika

Aleksandra Isakov

20. 10. 2023. 09:36

Драгана Албијанић (Фото лична архива)

Subotica – Reč „duhoklonuće” najbolja je nova srpska reč, koja bi mogla da zameni tuđicu „depresija”. Autorka ove reči je Subotičanka Dragana Albijanić koja ju je skovala za konkurs „Male biblioteke” iz Londona.

Autori konkursa, naši ljudi koji žive u Britaniji i inostranstvu, naveli su da je lepa reč umetničko delo i podstaknuli ljude od duha da pokušaju da iskuju, smisle, stvore novu srpsku reč kojom će, između ostalog, zameniti nepotrebne tuđice u našem jeziku.

„Pošto, između ostalog, pišem i poeziju i pratim konkurse, primetila sam i ovaj konkurs. Tema mi se veoma svidela, s obzirom na to da sam radila u prosveti, a završila sam i obuke iz kulture usmenog izražavanja i javnog nastupa, na kojima je bilo reči i o upotrebi tuđica i posebno, anglicizama. U radu s decom uočila sam da mladi lako i brzo prihvataju tuđice, čak im je lakše da se izraze kroz reči i skraćenice pozajmljene iz engleskog jezika. Na sve to velikog uticaja ima i njihovo intelektualno okruženje i mediji”, priča Albijanić za „Politiku”.

Kaže da su je privukli i jasno definisani uslovi konkursa – učesnici su mogli da pošalju do pet reči, morala je to biti nova reč, u zvučnom skladu sa slovenskim rečima, a prednost su imale zamene za tuđice.

– U svakodnevnom govoru koristi se mnogo tuđica, svi čujemo i kroz medije i u svakodnevnom okruženju reči poput „bekstejdž”, „transparentno” ili „difolt”. Pretpostavljam da je tuđicama najteže pronaći zamenu u svetu tehnike i informatike, mada je i tu bilo duhovitih predloga – nastavlja Albijanić.

Razmišljala je o mogućim zamenama i predložila je pet reči i kaže veoma se iznenadila kada je svoja dva predloga otkrila među onih 30 koje je stručni žiri izdvojio od oko 500 poslatih predloga. Njene reči su bile „duhoklonuće” kao zamena za „depresiju” i „zascenje” umesto popularnog „bekstejdža”.  Novi sklop „duhoklonuće” ipak svima se najviše dopao.

„Depresija je i dijagnoza, ali i reč koju često koristimo u svakodnevnom govoru u smislu kao potištenost, čamotinja, beznadežnost, nedostatak volje za životom. Razmišljala sam koja reč bi najbolje oslikavala to stanje, u potrazi za tim čitala sam i duhovnu literaturu, a sveti oci koriste pojam „uninija” kao mrzovolju duha i odsustvo od radosti života. Tako sam došla do kovanice koja u sebi spaja reči „duh” i „klonuće” – objašnjava Albijanićeva svoj put traganja za novom reči.

Duhoklonuće je pobedilo, kaže, na njeno iznenađenje i osećala se polaskanom jer je o tome odlučivao stručni žiri.

„Verujem da će reč biti prisutna, pre svega u književnim krugovima. Nadam se da će naći svoje mesto i u savremenom govoru.”

Međutim, nije samo prihvatanje i širenje nove reči bio cilj ovog konkursa.

„Meni je i pomalo neprijatno što su ljudi iz rasejanja prvi reagovali, ali verovatno oni prilikom svojih dolazaka imaju izoštreniji sluh i primećuju da se svaki put sve više tuđica odomaćuje u našem jeziku. Mislim da je ovo bio dobar podsticaj da počnemo da razmišljamo o tome da se jezik siromaši ako se ne brine o njemu. Nagomilavanjem tuđica  jezik ne postaje bogatiji”, smatra Dragana Albijanić.