Umesto banke – palata nauke

Daliborka Mučibabić

24. 10. 2023. 17:30

Ако реконструкција буде окончана следеће године, биће то на век постојања здања саграђеног 1924. године према пројекту немачког архитекте Аугуста Рајнфелса и за потребе Јадранско-подунавске банке (Фото Т. Палалић)

Zgrada nekadašnje Jadransko-podunavske banke na uglu ulica Kralja Milana i Kneza Miloša ostaće iste površine i spratnosti ali će promeniti namenu – postaće palata nauke – centar za istraživanje i mesto susreta sadašnjih i budućih naučnika, studenata i đaka i ljudi svih generacija koji veruju u svet bezgraničnih mogućnosti koji otkriva nauka. Imaće 19 istraživačkih centara kojima će rukovoditi profesori i docenti Elektrotehničkog fakulteta (ETF), navedeno je u pozivu za medije MK grupe koja će 30. oktobra predstaviti ovu zadužbinu Miodraga Kostića, vlasnika poslovnog sistema MK grupe i njenu saradnju sa ETF-om. Tri dana pre toga javnost će moći da vidi kako će unutrašnjost zdanja podignutog pre 99 godina biti preuređena, jer 27. oktobra počinje i do 6. novembra traje javna prezentacija Urbanističkog projekta (UP) za rekonstrukciju, adaptaciju i prenamenu postojećeg objekta u centru prestonice, u Kralja Milana 11. Krajem avgusta na toj ugaonoj zgradi, u čiju će obnovu biti uloženo više od 25 miliona evra, započeta je obnova kamene fasade i krova.

Ako rekonstrukcija bude okončana sledeće godine biće to na vek postojanja zdanja sagrađenog 1924. godine prema projektu nemačkog arhitekte Augusta Rajnfelsa i za potrebe Jadransko-podunavske banke, u to vreme vodeće na ovim prostorima, koja je nakon završetka objekta u Kralja Milana 11 svoje sedište premestila iz Ljubljane u Beograd.

Zdanje nije spomenik kulture, ali se nalazi u okviru prostorne kulturno-istorijske celine „Područje uz Ulicu kneza Miloša u Beogradu” koja je kulturno dobro, oblikovano je u duhu arhitekture akademskog klasicizma, sa bogatom arhitektonskom i skulptoralnom plastikom na fasadama. Raskošan enterijer projektovan je u modernom stilu ar dekoa, govorio je o moći tadašnje banke i njenom ugledu u svetu, gde je do kraja Drugog svetskog rata imala filijale u više od dvadeset gradova. U unutrašnjosti ovog objekta ističu se, između ostalog, kružna šalter sala sa fontanom za koju je skulpturu Afrodite izveo vajar Petar Palavičini.

Šta je predviđeno preuređenjem enterijera?

– Prizemlje objekta je osmišljeno kao otvoreni prostor, prvenstveno namenjen za izložbe naučnih eksponata i različite gostujuće izložbe. Prostor oko šalter sale je planiran kao izložbeni prostor u prizemlju. Pristupa mu se kontrolisanim načinom (prema zahtevu). Po potrebi može se transformisati u prostor za održavanje naučnih skupova i naučnopromotivnih aktivnosti, radionica otvorenog tipa, javnih događaja. Na nivou prizemlja planirana je ulazna zona sa info-pultom, prostor za obezbeđenje, kontrolna soba, prostor za digitalnu ekspozituru banke 24/7, kafe, toaleti i garderoba za posetioce – navedeno je, između ostalog, u Urbanističkom projektu.

Na prvom spratu nadovezaće se aktivnosti iz prizemlja.

– Eksponat „Digitalna zemlja” je planiran u holu na odgovarajućoj visini sa reflektorima. Kroz postojeće otvore prema centralnom prostoru je moguće sagledavati eksponate i na nivou prizemlja. Postojeći prozori će biti restaurirani tako da se mogu otvarati i omogućavati vizuelni kontakt izložbenih prostora na dva nivoa. Trakt objekta ka ulicama Kneza Miloša i Kralja Milana, u kojem se sada nalaze sala za sednice i kabineti, zadržaće se prema konzervatorskim uslovima. Sala za sednice je projektovana kao konferencijska sala. Na ostalim raspoloživim etažama (drugi, treći, četvrti sprat i potkrovlje) formiraće se naučni centri za buduće korisnike prostora. Takođe, projektantski principi: otvorenost, komunikativnost i pristupačnost prostora primenjeni su i u ovim zonama – piše u UP.

Kao posebna atrakcija, odnosno sadržaj od izuzetne funkcionalne i edukativne vrednosti projektovan je planetarijum na nivou trećeg sprata neposredno iznad zaštitne konstrukcije postojećeg vitraža.

Na svim etažama su predviđene zajedničke sale za sastanke, prostori za odmor, toaleti i prostorije za održavanje objekta. U potkrovlju osim prostora za naučnoistraživački rad sa pratećim sadržajima, projektovan je i restoran za korisnike centra, sa kuhinjom.

Dva putnička lifta biće zamenjena i „njihove stanice” predviđene su u suterenu i u potkrovlju, nivoima do kojih postojeći liftovi do sada nisu vozili. Objekat će, između ostalog, biti prilagođen osobama sa invaliditetom.

UP koji je naručila zadužbina Miodraga Kostića izradila je „Projektura”, a sastavni deo tog dokumenta je idejno rešenje koje je kao odgovorni projektant potpisao arhitekta Goran Vojvodić. Urbanistički projekat biće osnov za podnošenje zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, a potom i za dobijanje građevinske dozvole bez koje rekonstrukcija i prenamena stambeno-poslovnog četvorospratnog objekta u poslovni – palatu nauke neće moći da počne.