Savremena japanska književnost

05. 11. 2023. 10:50

(Илустрација)

Među 12 novih izdanja Izdavačke kuće „Tanesi” je i roman japanskog klasika Morija Ogaija, pionira savremene japanske književnosti „Vita seksualis” (u prevodu s japanskog i sa pogovorom Mateje Matića). Naizgled erotski roman, okarakterisan je kao „znak da je Ogai konačno sišao s uma” i zabranjen od strane vlasti po objavljivanju. I danas je među istraživačima japanske književnosti ovo delo obavijeno neprijatnom tišinom.

Posle velikog uspeha kod naše čitalačke publike „Nečoveka”, „Učenice”, „Kore bambusa”, „Tanesi” je objavio petu knjigu u nizu jednog od japanskih najomiljenijih pisaca – Osamu Dazaija „Ludino cveće”. Dok u „Nečoveku” pisac prodire u najmračnije uglove ljudske svesti, u ovoj noveli ismeva te iste emocije: ludosti i teškoće u mladosti, ljubav, samomržnju i depresiju. Zbirka „Ludino cveće” je ujedno i mračno i duhovito delo, i pravi je biser u majstorskom opusu Osame Dazaija. Pored ovog kratkog romana, zbirka sadrži još šest pripovedaka savršeno uklopljenih u celinu koje prate Dazaijev život od najranijih dana, pa sve do posleratnog perioda (prevod s japanskog i pogovor Mateja Matić).

 Još jedna knjiga koju treba istaći je „Borba do poslednjeg”, distopijski horor roman japanskog novinara Košuna Takamija. Radnja romana opisuje sistem u kome su učenici odabranih razreda srednjih škola primorani da se bore jedni protiv drugih, u programu koji vodi izmišljeni, fašistički, totalitarni režim japanske vlade, poznat kao Republika velike Istočne Azije. U ovom alternativnom svetu, gde je Japan izašao iz Drugog svetskog rata na strani pobednika, ovakva vrsta pokazne vežbe služi opresivnom režimu da održi kontrolu nad potencijalnim budućim pobunama stanovništva unoseći strah i neizvesnost u živote svojih podanika. Kroz distopijski narativ otvaraju se raznovrsne teme iz domena psihologije, opstanka, ljubavi, odanosti i morala. (prevod s japanskog i pogovor Dina Hrecak)

Roman Kenđija Mijazave „Noć na galaktičkoj železnici” govori o fantastičnom putovanju dva druga, Đovanija i Kampanele, na takozvanoj galaktičkoj železnici. Električne veverice, naddimenzionalne vozne karte, svemirski fosili – ovaj roman može se smatrati i pretečom japanske naučne fantastike. Tu je i roman „Crni gušter” Edogave Ranpoa, koga smatraju ocem japanskog horora, kao i roman „Spirala” Kođija Suzukija, danas vodećeg japanskog, i jednog od najuticajnijih svetskih pisaca horora i naučne fantastike (drugi nastavak čuvene trilogije „Krug”).

Nova knjiga (peta u nizu), našeg japanologa Ilje Musulina. „Život u Japanu” knjiga je koja na pristupačan ali istovremeno dubok i misaon način govori o kulturi, svakodnevnom životu i društvenim problemima u Japanu. Nudeći obilje podataka i objašnjenja, knjiga analizira u svetu poznate kulturne obrasce i umetničke forme poput kimona i bonsaija, ali i predstavlja relativno nepoznate japanske običaje i fenomene kao što su opelo za duše stvari, vera u magijsku moć reči i drugo.