Crnogorski ustav deoba
Обезбеђена двотрећинска већина за нови устав (Фото Н. Ђурић)
Podgorica – Vladajuća koalicija Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije i deo opozicije ocenili su da je Predlog ustava mera mogućeg u Crnoj Gori, dok Srpska lista, Socijalistička narodna partija, Narodna stranka i Demokratska srpska stranka smatraju da se radi o nepravednom, neistinitom i antisrpskom dokumentu – siže je dvodnevne rasprave o Predlogu novog ustava u Skupštini Crne Gore. Ove opozicione stranke saopštile su da je Pokret za promene Nebojše Medojevića "izneverio opoziciono jedinstvo, prihvativši manje nego što je u pregovoru opozicionarima nudio DPS.".
Podršku novom ustavu, pored vladajuće koalicije, najavili su i Pokret za promene, Bošnjačka stranka, Liberalna partija i Albanska alternativa, čime je obezbeđena dvotrećinska podrška u parlamentu.
"Novi ustav će biti lična karta države Crne Gore i njene građanske, demokratske, socijalne i ekološke orijentacije. On je normativni iskaz volje građana iskazane na referendumu o nezavisnosti. Prilikom rada na ustavu vođeno je računa o orijentaciji Crne Gore da bude država vladavine prava, država koja čuva svoje korene, ali i poštuje svoj građanski koncept do kraja", kazao je predsednik parlamenta Ranko Krivokapić.
Predsednik kluba poslanika DPS-a Miodrag Vuković je ocenio da je ustav koncipiran tako "da nisu izdati preci ni istorija Crne Gore".
"Crna Gora je definisana kao evropska država, punih sloboda i prava građana, zajednica sa povećanim stepenom zaštite prava pripadnika manjinskih zajednica", rekao je Vuković.
Srpska lista neće glasati za novi najviši pravni akt, jer nije "pravedan, tačan i istinit, zbog čega će biti ustav daljih podela i deoba i veliki deo građana ga neće prihvatati kao svoj", kazao je poslanik Srpske liste Zoran Žižić.
"Neistinit je ovaj dokument i ne odražava realnost u Crnoj Gori, odriče se svojih državljana i proteruje ih iz svoje države, odrekao se svog jezika i uveo nepostojeći crnogorski jezik. Ostaće zapisano u istoriji ustavnosti da je ustav napisan na nepostojećem jeziku", rekao je on.
Žižić je ocenio da je ustavnim rešenjima najviše ugrožen srpski narod u Crnoj Gori. "DPS se ponaša kao da je ustav bašta u koju ste ogradili državu i u njoj kopkate šargarepu, a građane Crne Gore smatrate svojim podanicima", dodao je on.
Lider PZP-a Nebojša Medojević je rekao da je Predlog novog ustava mera mogućeg u Crnoj Gori i ocenio da bi referendum o najvišem pravnom aktu značio podizanje tenzija i razdora.
"Mi smo u izradu ustava ušli sa ciljem da život bude pretvoren u normu. Ustavom smo želeli da pobedimo predrasude i steknemo međusobno poverenje. Vladajuća koalicija nije za to bila spremna i upravo pre neki dan odbila je na ustavnom odboru desetine naših amandmana ne prihvativši nijedan", ocenio je predsednik SNP-a Srđan Milić.
Ranko Kadić je kazao da je vladajuća koalicija odbila svih 189 amandmana koje je na ovaj dokument predložio opozicioni blok. "Vi ste izbacili srpski jezik, Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod pretvorili u manjinski", kazao je Kadić.
Cela jučerašnja rasprava protekla je u međusobnim replikama i optužbama između tri albanske partije o tome šta je kome obećano iz vladajuće DPS, posebno kada je u pitanju teritorijalna samostalnost Malesije, odnosno njeno proglašenje za opštinu.
Vlast i deo opozicije dogovorili su da preambula ustava odražava građanski karakter države, s tim da budu pobrojani i narodi u Crnoj Gori. Pitanje državljanstva je rešeno tako što će svi državljani Crne Gore koji su 3. juna prošle godine imali to državljanstvo moći da ga zadrže nezavisno da li su u međuvremenu stekli neko drugo. U suprotnom, zadržaće to pravo do potpisivanja bilateralnog sporazuma sa zemljom o čijem se državljanstvu radi, odnosno najduže godinu od usvajanja ustava.
-----------------------------------------------------------
Službeni jezik crnogorski
Predlogom ustava predviđeno je da službeni jezik bude crnogorski, a da u službenoj upotrebi budu i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik.
Položaj crkve definisan je formulacijom da su verske zajednice ravnopravne i slobodne u ostvarivanju svojih prava i odvojene od države.