Pouzdani prijatelj na putu svile
Ана Брнабић и Си Ђинпинг недавно у Пекингу (Фото Танјуг/Влада Републике Србије)
Narodna Republika Kina je trećim međunarodnim forumom obeležila desetu godišnjicu Globalne inicijative „Pojas i put” (IPP). Kineski lider Si Đinping je pred delegacijama oko 150 država i 40 međunarodnih organizacija, ukazao da će zvanični Peking ostati na kursu razvoja Globalnog juga. Predsednik Si je obećao da će u narednih pet godina za IPP biti dodeljeno 780 milijardi juana (107 milijardi američkih dolara).
Ovakva odluka pokazuje da IPP ostaje centralna u geopolitičkoj viziji NR Kine i usko povezuje njen sa razvojem zemalja partnera u najambicioznijem i najhrabrijem ekonomskom projektu za 21. vek. Na forumu su zaključeni sporazumi vredni skoro 100 milijardi dolara.
Kada je Si predložio IPP pre 10 godina, bio je to potpuno nov i originalan pristup projektu. Danas IPP ima ogroman obuhvat i u nju je uključena velika većina stanovništva sveta.
Zvanične dokumente o saradnji u okviru IPP su sa NR Kinom potpisale 154 države. Na forumu u Pekingu je predsednik Aleksandar Vučić predvodio mnogobrojnu državnu delegaciju visokih ekonomskih i vojnih zvaničnika, koji su sa partnerima iz NR Kine potpisali više sporazuma, među njima i značajni o zoni slobodne trgovine.
Predsednik Si je Srbiju nazvao „pouzdanim prijateljem”. Srbija je među prvim državama u Evropi potpisala sporazum sa NR Kinom o saradnji u IPP. Prema kineskim medijima, Srbija je u globalnoj mreži IPP važan partner i jedan je od istaknutih pozitivnih primera saradnje.
Polazište za ideju o IPP bio je ekonomski preobražaj NR Kine od jedne od najsiromašnijih zemalja u svetu u drugu, po nekim merilima i prvu globalnu privrednu silu. U osnovi reformi i otvaranja NR Kine prema svetu od 1978. bile su velike investicije u infrastrukturu pod vođstvom države.
Prilikom studijskog putovanja po Nr Kini posvećenog IPP, u istočnom gradu Ningbo sam čuo davnašnju lokalnu izreku: „Ukoliko želiš da se obogatiš, prvo napravi put.” Jedan od starih trgovačkih gradova u Kini danas ima prvoklasne auto-puteve, železničke pruge, uključujući i superbrze sa vožnjom od 360 km na čas, moderan metro, a do četiri međunarodna aerodroma se stiže za dva sata, najviše. Ukoliko je ovo uspelo u Kini, zašto ne bi i drugde?
Većina evroazijske kopnene mase, zajedno sa Afrikom i Latinskom Amerikom, pati od akutnog nedostatka infrastrukture. Azijska banka za razvoj (ADB) procenjuje da samo u Aziji investicioni deficit – auto-puteva, železnica i luka do elektrana i socijalne infrastrukture iznosi više od 900 milijardi američkih dolara godišnje.
IPP to menja. Tokom decenije je skoro hiljadu milijardi dolara uloženo u 3.100 projekata širom svetske ekonomije. U više od 120 partnerskih zemalja IPP je stvoreno više od 80 zona ekonomske i trgovinske saradnje, obučeno preko 100.000 kadrova, a skoro 40 miliona ljudi izvučeno iz siromaštva.
Samo u Africi, drugom po prostranstvu i broju stanovnika kontinentu, ali i najnerazvijenijem, NR Kina je izgradila preko 6.000 kilometara (km) železnica, više od 10.000 km autoputeva, 20 luka i 80 velikih infrastrukturnih objekata, te 80 odsto postojećih telekomunikacionih objekata.
Više od 19.000 milijardi američkih dolara vredi trgovinska razmena Kine i zemalja okupljenih u IPP. Sa njima je Kina u poslednjih 10 godina otvorila preko 1.300 novih vazdušnih linija. U više od 80 njih su osnovane nove bankarske filijale ili je uspostavljena finansijska saradnja. Godišnje se iz Kine u inostranstvo, u proseku, investira 150 milijardi dolara, pri čemu su sve veća ulaganja u zemlje IPP.
IPP je podigla Globalni jug. Gradi se infrastruktura koja nikada ne bi bila izgrađena. Prema kineskim pokazateljima, IPP dodaje između 1,2 i 3,4 odsto realnog ukupnog nacionalnog proizvoda (BDP) zemljama duž rute.
Čini se da je ova inicijativa postala deo promene odnosa između tradicionalno bogatih i siromašnih, a udeo zemalja u razvoju u globalnom BDP raste. Sve veći značaj Globalnog juga postaje očigledan, kao i uloga NR Kine u njegovom snaženju.
Istovremeno, IPP je bila odgovor na strateške interese NR Kine i povećala joj sposobnost da ojača trgovinske veze širom Azije i Afrike. NR Kina je postala najveći trgovinski partner za preko 120 zemalja, pretežno u razvoju, koje predstavljaju budući pol rasta globalnog tržišta. To je promenilo ravnotežu globalne ekonomske moći i izglede mnogih zemalja u razvoju.
Uticaj IPP iskazuje se i kroz ubrzano širenje grupa BRIKS i Šangajske organizacije za saradnju. Zajedno nastoje da snaže veze i ekonomsku međuzavisnost Globalnog juga.
Treći forum je okupio impresivan broj zemalja u razvoju koje najviše pate od nepravednog poretka, posledice zapadne hegemonije, a koje su od vitalnog značaja za uspostavljanje multipolarnog sveta. Forum je ojačao liniju zacrtanu na prethodna dva ‒ izgradnju novog modela međudržavnih odnosa zasnovanog na principima otvorenosti, uzajamne koristi, međusobnog savetovanja i opšte dobrobiti.
U Kini ove principe shvataju veoma ozbiljno jer imaju posebno značenje proisteklo iz njene mukotrpne istorije. Stručnjaci i zvaničnici svih nivoa ističu da je NR Kina svesna negativnog primera Sjedinjenih Američkih Država i Zapada uopšte, i da neće nametati svoje vođstvo u svetu po cenu ratova, suprotstavljanja država jednih drugim, kolonijalnih osvajanja i pljačke tuđih resursa.
U Pekingu ukazuju da snažna NR Kina ne sledi stari put agresije i širenja iz istorije Evrope, SAD i drugih kolonijalnih sila. NR Kina je pak poslednji kratkotrajni oružani sukob imala sa susednim Vijetnamom januara 1979.
Kineski stručnjaci ističu da u okviru IPP, njihova država neće pribegavati zastarelim geopolitičkim manevrima i neće formirati „malu grupu koja šteti stabilnosti”, već će stvoriti „veliku porodicu skladnog suživota”. Naglašavaju da IPP uvek treba da odgovara razvojnim ciljevima pojedinačne zemlje, kako ne bi bila u suprotnosti sa njenim nacionalnim interesima.
IPP pruža mogućnost da se reši glavni i hitan zadatak za čovečanstvo ‒ smanjivanje jaza između Severa i Juga i da zemlje potonje grupacije oslobodi teškoća u razvoju. Projekat IPP se u Kini ocenjuje kao novi model obostrano korisne saradnje koji ubrzava razgradnju neokolonijalizma jačanjem mogućnosti za nezavisan razvoj Globalnog juga.
U doglednoj budućnosti će se projekti IPP širiti od putne i transportne infrastrukture do drugih oblasti uzajamnog delovanja, ne samo ekonomskih već i humanitarnih. Među osam koraka za dalji razvoj Inicijative koje je na forumu najavio predsednik Si, fokus je na digitalnoj ekonomiji, tehnološkim inovacijama, zelenom razvoju i projektima poboljšanja životnih uslova stanovništva.
Suočeni sa rastućim talasom deglobalizacije, pre svega u SAD, iz Pekinga nude IPP koji je, po nekim analitičarima postao kineska verzija globalizacije, zasnovane na principima potpuno drugačijim od zapadne verzije. IPP je i plan za spasavanje svetske trgovine te program angažovanja bez veštačkih prepreka poput sankcija i trgovinskih ratova.
IPP bi globalno mogla biti spasonosna alternativa scenarijima koji vode svetsku privredu ka haosu. Sve u okviru novog sistema odnosa među državama i promena u svetskom poretku.
Urednik i novinar
Prilozi objavljeni u rubrici „Pogledi” odražavaju stavove autora, ne uvek i uređivačku politiku lista