Ma­đar­ska ša­lje tru­pe u Čad

Tanja Vujić

18. 11. 2023. 15:30

Припадници мађарских оружаних снага ускоро у Африци (Фото EPA-EFE/Szilard Koszticsak)

Ma­đar­ska će for­mi­ra­ti svo­ju pr­vu voj­nu mi­si­ju za Sa­hel. Bi­će to 200, ka­ko se na­ja­vlju­je, „men­to­ra na boj­nom po­lju”, ko­ji će bi­ti sta­ci­o­ni­ra­ni u Ča­du po­čet­kom 2024. i to na pe­ri­od od go­di­nu da­na. Nji­ho­va mi­si­ja je bor­ba za za­u­sta­vlja­nje mi­gra­ci­ja, pro­tiv te­ro­ri­zma i kao za­le­đi­na kom­plek­snog pa­ke­ta eko­nom­ske i hu­ma­ni­tar­ne po­mo­ći u okvi­ru pro­gra­ma „Ma­đar­ska po­ma­že”. To je, na­kon zva­nič­nog po­zi­va pred­sed­ni­ka Ča­da Idri­sa De­bi­ja i ne­dav­ne ve­ćin­ske od­lu­ke par­la­men­ta u Bu­dim­pe­šti, naj­no­vi­ji for­mat sa­rad­nje dve ze­mlje u bor­bi s ne­kom od go­ru­ćih za­jed­nič­kih te­ma, mi­mo in­sti­tu­ci­o­nal­nih okvi­ra UN, EU ili Afrič­ke uni­je.

U me­đu­vre­me­nu, so­lo i re­gi­o­nal­ne ak­ci­je po­vo­dom po­je­di­nih go­ru­ćih te­ma sve su iz­ra­že­ni­je ju­žno i se­ver­no od Gi­bral­ta­ra i Su­e­ca.

„Vla­da Su­da­na zah­te­va od UN mo­men­tal­ni pre­kid ra­da Po­li­tič­ke mi­si­je Svet­ske or­ga­ni­za­ci­je (UNI­TAMS). Na­čin na ko­ji je ta mi­si­ja spro­vo­di­la svoj za­da­tak na­kon po­li­tič­ke re­vo­lu­ci­je u Su­da­nu 2018. raz­o­ča­ra­va. Vla­da Su­da­na sprem­na je da na­sta­vi kon­struk­tiv­nu sa­rad­nju sa Sa­ve­tom Bez­bed­no­sti UN”, sto­ji u pi­smu ko­je je u če­tvr­tak SB UN po­slao Ali Sa­dek, v. d. mi­ni­stra ino­stra­nih po­slo­va Su­da­na.

Ka­ko će da­lje sa­ra­đi­va­ti vla­sti Su­da­na, u ko­jem od 15. apri­la be­sni rat, i UN, umno­go­me će od­re­di­ti i ko­li­ko će još iz­be­gli­ca do kra­ja go­di­ne pri­sti­ći u su­sed­ni Čad, jed­nu od naj­si­ro­ma­šni­jih dr­ža­va sve­ta, u ko­joj Fran­cu­ska ima ba­zu s oko 1.000 voj­ni­ka.

Pre­ma pro­ce­ni agen­ci­je UN za iz­be­gli­ce, ako se na­si­lje u Dar­fu­ru, duž gra­ni­ca Su­da­na i Ča­da, na­sta­vi sa­da­šnjom že­sti­nom, u Ča­du bi se usko­ro mo­glo na­ći 600.000 iz­be­gli­ca iz su­sed­stva. Da li na­rod pri­nud­no ise­ljen iz Su­da­na že­li traj­no da osta­ne u Ča­du, ne­iz­ve­sno je. U me­đu­vre­me­nu, to­kom še­sto­me­seč­nog ra­ta, vi­še od 5,9 mi­li­o­na lju­di u Su­da­nu je u iz­be­gli­štvu, što u ze­mlji, što u su­sed­stvu.

S dru­ge stra­ne, ka­ko će se sa­da us­po­sta­vi­ti ka­na­li me­đu­sob­ne po­li­tič­ke ko­mu­ni­ka­ci­je iz­me­đu UN, za­va­đe­nih na­o­ru­ža­nih stra­na u su­dan­skom su­ko­bu i ta­mo­šnje ci­vil­ne or­ga­ni­za­ci­je? U Kar­tu­mu su pri­lič­no ogor­če­ni na Ist ri­ver, jer je ne­mač­kom di­plo­ma­ti Vol­ke­ru Per­te­su, spe­ci­jal­nom iza­sla­ni­ku UN za Su­dan, tre­ba­lo čak tri me­se­ca da ode sa te funk­ci­je, na­kon što je ge­ne­ral Ab­del Fa­tah Bur­han, pred­sed­nik pre­la­znih vla­sti Su­da­na i je­dan od ključ­nih ak­te­ra oru­ža­nog su­ko­ba, oba­ve­stio Ist ri­ver da je Per­tes na­da­lje „per­so­na non gra­ta” u toj ze­mlji. UN je, ina­če, da­nas če­sta me­ta pro­ziv­ke u Afri­ci.

„Deo te­ro­ri­zma u Afri­ci stvo­ri­li su ili kon­zer­vi­ra­li po­je­di­ni ak­te­ri ko­ji po­ku­ša­va­ju da bu­du glo­bal­ni po­li­caj­ci. Ha­os u Li­bi­ji i su­sed­nim ze­mlja­ma Sa­he­la (Ma­li, Bur­ki­na Fa­so, Ni­ger, Ni­ge­ri­ja, Čad...) iza­zva­li su ne­ki od tih igra­ča. UN su te ko­je u po­sled­njih 20 go­di­na ne­gu­ju kon­zer­va­ci­ju te­ro­ri­zma na is­to­ku DR Kon­ga. Njih kon­tro­li­šu po­je­di­ni od tih ak­te­ra, i to kroz ne­de­mo­krat­ski osmi­šlje­na te­la po­put Sa­ve­ta bez­bed­no­sti”, oce­nio je ove sed­mi­ce pred­sed­nik Ugan­de Jo­ve­ri Mu­se­ve­ni.

Na­kon ne­dav­nih od­lu­ka Ma­li­ja i DR Kon­ga da sa svo­jih te­ri­to­ri­ja is­pra­te mi­rov­ne mi­si­je UN, u Afri­ci su sve če­šći zah­te­vi za ozbilj­nu ana­li­zu ko­ji su, u stva­ri, bi­li stra­te­ški i tak­tič­ki za­da­ci „pla­vih šle­mo­va” dok su go­di­na­ma bo­ra­vi­li u ne­kim od naj­o­pa­sni­jih i naj­si­ro­ma­šni­jih sre­di­na na sve­tu, če­sto pre­bo­ga­tim naj­re­đim stra­te­škim si­ro­vi­na­ma. U ta­kvoj at­mos­fe­ri ne­po­ve­re­nja, uz obi­la­ti upliv ra­znih pri­vat­nih pa­ra­voj­nih sna­ga na te­re­nu, od ju­žno­a­frič­ke fir­me „Eg­ze­kju­tiv aut­kam” kra­jem pro­šlog ve­ka do ru­skog „Vag­ne­ra” po­sled­njih go­di­na, no­vi sa­ve­zi i ne iz­ne­na­đu­ju.

„Mir i bez­bed­nost u Afri­ci ključ­ni su pred­u­slo­vi za mir i bez­bed­nost u Evro­pi. Isto­vre­me­no, mi­grant­ski pri­ti­sak ne­pre­sta­no ra­ste i po­sta­je sve te­ži za uspe­šno ru­ko­vo­đe­nje zbog ’pot­pu­no neo­d­go­vor­ne’ mi­grant­ske po­li­ti­ke Bri­se­la. Mi se ne mo­že­mo tu oslo­ni­ti na Bri­sel”, is­ta­kao je ove sed­mi­ce to­kom po­se­te Ra­ba­tu Pe­ter Si­jar­to, šef ma­đar­ske di­plo­ma­ti­je. Ka­ko će iz­gle­da­ti bor­ba pro­tiv mi­grant­ske kri­ze u Ča­du kad od No­ve go­di­ne pri­stig­ne voj­no po­ja­ča­nje iz Ma­đar­ske, osta­je da se vi­di.